Jedan od najkritičnijih nalaza istraživanja je pad spremnosti građana da prijave saznanja o kriminalnim aktivnostima. Procenat onih koji vjerovatno ili sigurno ne bi prijavili kriminal porastao je sa 21% u 2023. na 32% u 2025. godini. Kao ključne razloge za ovakav stav, ispitanici navode strah od osvete zbog moćnih zaštitnika kriminalnih grupa i nepovjerenje u efikasnost policije.
 

 

Foto: Skupština CG

Najnovije istraživanje „Percepcija policije u Crnoj Gori“, sprovedeno krajem 2025. godine, ukazuje na alarmantne trendove u stavovima javnosti prema bezbjednosnom sektoru. Dok se osjećaj lične sigurnosti donekle stabilizovao, opšta percepcija bezbjednosti i povjerenje u ključne institucije sistema bilježe značajan pad u odnosu na prethodne dvije godine.

Ovo pokazuju rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je sprovela agencija DAMAR, za potrebe Misije OEBS-a u Crnoj Gori, krajem prošle godine na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana.

Kontinuirani pad povjerenja u policiju

Iako policija ostaje jedna od bolje rangiranih institucija, odmah iza Vojske Crne Gore, podaci o trendovima su zabrinjavajući. Povjerenje u policiju bilježi stabilan silazni trend: sa prosječne ocjene 3,06 u 2023. godini, preko 2,87 u 2024, do najnižih 2,76 u 2025. godini (na skali od 1 do 5).

Ovaj trend prati i pad povjerenja u druge institucije, pri čemu su najizraženiji padovi zabilježeni kod sudstva (sa 2,67 na 2,26) i lokalne samouprave (sa 2,95 na 2,54). Političke stranke ostaju na samom dnu ljestvice sa ocjenom 2,21, iza nevladinih organizacija i medija.

Istraživanje pokazuje i da veliki broj građana ne vidi značajnije promjene u radu policije.

U posljednjih godinu, 38,5% građana primijetilo je određene promjene u radu policije, dok više od 40% smatra da promjena nije bilo.

Ovaj podatak autori istraživanja tumače kao indikator slabije vidljivosti reformi ili nedovoljne komunikacije policije sa javnošću.

Korupcija i uticaj vanjskih faktora

Korupcija ostaje gorući problem u percepciji građana, jer je čak 78,3% ispitanika vidi kao uglavnom ili veoma izražen problem. Posebno zabrinjava podatak da svega 4,2% građana smatra da nijedan policajac nije umiješan u koruptivne radnje.

Ipak, u 2025. godini bilježe se i određeni pozitivni pomaci:

Pad percepcije političkog uticaja: Udio onih koji smatraju da političari utiču na rad policije pao je sa 72,3% (2024) na 55,9% (2025).

Smanjen strah od uticaja kriminalnih grupa: Percepcija uticaja kriminala na rad policije opala je sa 61,8% na 50,5%.

Borba protiv korupcije:Porastao je udio građana koji smatraju da se policija uspješno bori protiv korupcije u svojim redovima (sa 27,1% na 37%).

Građani sve manje spremni da prijave kriminal

Jedan od najkritičnijih nalaza istraživanja je pad spremnosti građana da prijave saznanja o kriminalnim aktivnostima. Procenat onih koji vjerovatno ili sigurno ne bi prijavili kriminal porastao je sa 21% u 2023. na 32% u 2025. godini.

Kao ključne razloge za ovakav stav, ispitanici navode:

Strah od osvete zbog moćnih zaštitnika kriminalnih grupa (55,9%)

Nepovjerenje u efikasnost policije, odnosno uvjerenje da policija neće preduzeti adekvatne radnje (40,9%)

Bezbjednosna situacija pod znakom pitanja

Prema rezultatima istraživanja, udio ispitanika koji situaciju u zemlji doživljavaju kao bezbjednu dramatično je opao sa 71% u 2023. godini na svega 53,8% u 2025. godini. Istovremeno, procenat onih koji se osjećaju nebezbjedno porastao je sa 24,9% na 41,1% u istom periodu.

Kao najveće prijetnje bezbjednosti, građani u 2025. godini dominantno izdvajaju:

Organizovani kriminal (55,6%)

Narkomaniju (55,3%)

Trgovinu drogom (52,2%)

Korupciju (49,1%)

Nova prijetnja: Trgovina ljudima

Istraživanje je po prvi put uključilo sekciju o trgovini ljudima, otkrivajući nisku svijest javnosti o ovom problemu. Čak 69,6% građana ne zna da prepozna pokazatelje trgovine ljudima, a svega 11,4% ispitanika istovremeno poznaje indikatore i zna kome treba prijaviti sumnju.