Hrvatska očekuje da Crna Gora hitno riješi pitanje povrata imovine hrvatskim porodicama, poručio je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman u Zagrebu, dodajući da su slična pitanja već riješena “kod nekih drugih nacionalnost”, prenosi Index.

Foto: YouTube screenshot/EU Debates | eudebates.tv

“Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljih odlaganja“, rekao je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova u izjavi za medije nakon sastanka sa predstavnicima tivatskih porodica u Banskim dvorima.

Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske porodice, Krsto Bošković i Vinko Marović, upozorili na dugogodišnju sporost u rješavanju povrata njihove imovine, odnosno “upisa u katastar i sprovođenja pravosnažnih sudskih odluka koje traju više decenija“.

“To su parcele koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se država mora snažno postaviti jer u Evropsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test da se vidi koliko su one efikasne”, dodao je.

Rekao je da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima „već bila riješena kod nekih drugih nacionalnosti“, što je nazvao diskriminacijom i istakao da je Hrvatska skrenula pažnju crnogorskoj vladi na tu činjenicu.

“To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori“, ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i zaštitu manjina, čije je rješavanje važan pokazatelj posvećenosti evropskim vrijednostima.

Naglasio je da će Hrvatska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore, ali da istovremeno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu, za koju je kazao da zaslužuje punu zaštitu i pravedan odnos institucija.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i poslanik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović, govoreći nakon Grlić Radmana, složio se s njim da se pitanje povrata imovine tiče elementarnih ljudskih prava”, te je Hrvatskoj zahvalio na podršci u misiji s ciljem “opstanka hrvatskog naroda u Crnoj Gori”.

Pojasnio je da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih porodica donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nijesu sprovedene.

“Nikada nije vraćena ta zemlja Hrvatima, dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena“, rekao je i kao primjer, između ostalog, naveo povrat zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, za što je kazao da to pozdravlja, ali da “želimo da takav tretman bude i za hrvatsku nacionalnu manjinu“.

“Da bi Crna Gora bila punopravna članica (Evropske unije), mora riješiti imovinska pitanja. Ne radi se samo o Hrvatima u Crnoj Gori. To će biti dobro kada se riješi, ali će biti dobro prvenstveno i za samu Crnu Goru“, naveo je Vuksanović.

Istakao je da su Hrvati u njegovoj zemlji autohton narod i da su je obogatili svojim „duhovnim i kulturološkim kapitalom“.

Kazao je da je sa hrvatskim zvaničnicima razgovarao i o pitanju zagarantovanih mandata za nacionalne manjine u Crnoj Gori, te da su mu pružili snažnu podršku u rješavanju tog pitanja, pri čemu je Hrvatsku nazvao „pravim primjerom upravo u tom izbornom segmentu“.

Povrat imovine hrvatskim porodicama jedno je od otvorenih pitanja

Grlić Radman je u decembru rekao da je zabilježen “određeni napredak” kada je riječ o povratu oduzete imovine, navodeći da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena, te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije i naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti “nekoliko porodica već upisano u katastar”.

Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina konačno dobila ročište, ali 25. decembra, kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.

Povrat imovine hrvatskim porodicama jedno je od otvorenih pitanja između dvije države, koja uključuju i odštetu za zatočenike u logoru Morinj, kao i pitanje vlasništva nad školskim brodom Jadran, o kojima rade komisije koje su formirale vlade dvije zemlje.