Prošlo je 20 godina otkako su australijski istraživači razvili prvu vakcinu na svijetu posebno osmišljenu za prevenciju raka. Zahvaljujući vakcini protiv humanog papiloma virusa (HPV), Australija je na putu da postane jedna od prvih zemalja u svijetu koje će eliminisati rak grlića materice, piše Science Alert.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Sada su naučnici iz Australije ostvarili još jedan značajan napredak, ovog puta u liječenju raka kože.

Prva personalizovana mRNA vakcina protiv raka pokazala je uspjeh u kliničkom ispitivanju faze 3, smanjujući rizik od povratka melanoma ili smrti za 42 odsto u poređenju sa primjenom samo standardne imunoterapije. Rezultati su čak i bolji nego što su naučnici očekivali.

Georgina Long, onkološkinja iz Australijskog instituta za melanom (MIA) i glavna istraživačica međunarodnog ispitivanja, predstavila je rezultate na Kongresu Evropskog udruženja za medicinsku onkologiju 2026. godine.

Očekuje se da će rezultati biti objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.

„Ovi nalazi predstavljaju suštinsku promjenu u našem pristupu liječenju raka: korišćenje imunskog sistema na personalizovaniji način kako bi se smanjio rizik od povratka melanoma ili smrti“, kaže Long.

„Ovo nikada ranije nije postignuto u istoriji razvoja ljekova protiv raka.“

Robert Vonderhajd, onkolog i budući predsjednik Američkog udruženja za istraživanje raka, koji nije učestvovao u ispitivanju, rekao je za The New York Times da se rezultati ovog ispitivanja mogu svrstati među „naša najveća dostignuća“.

Vakcinu mRNA razvile su kompanije Moderna i Merck, a namijenjena je sprečavanju ponovne pojave melanoma nakon operacije.

Najprije istraživači analiziraju genetski materijal tumora svakog pacijenta, a zatim utvrđuju po čemu se njegov jedinstveni „otisak“ razlikuje od zdravih ćelija u organizmu.

Na osnovu tih informacija razvija se vakcina koja praktično stvara personalizovanu potjernicu za ćelijama raka, kako bi ih imunski sistem pacijenta prepoznao i napao.

„Vakcina se daje u obliku mRNA, pa sopstvene ćelije organizma prikazuju taj ‘oglas’ imunskom sistemu, tačno mu pokazujući šta treba da traži i napadne“, objašnjava Long.

Lijek se primjenjuje zajedno sa postojećom imunoterapijom pod nazivom Keytruda (pembrolizumab).

„Rak može da prevari imunski sistem lažnim signalom koji izgleda kao prijateljski pozdrav, zbog čega imunski sistem misli da je ćelija raka normalna“, objašnjava Long.

„Pembrolizumab blokira taj signal, omogućavajući imunskim ćelijama da prepoznaju rak i napadnu ga, ali se isti lijek daje svima.“

Čini se da personalizovanje terapije koja se primjenjuje uz pembrolizumab poboljšava rezultate liječenja.

U kliničkom ispitivanju faze 3 učestvovalo je više od 1.100 pacijenata na 157 lokacija širom svijeta. Rezultati potvrđuju obećavajuće nalaze ispitivanja faze 2, objavljenog 2024. godine.

Kod pacijenata koji su šest mjeseci nakon početka liječenja bili bez znakova raka, rizik od povratka melanoma ili smrti bio je smanjen za 58 odsto u poređenju sa primjenom samo pembrolizumaba.

mRNA vakcina još nije dostupna pacijentima u Australiji ni u Sjedinjenim Američkim Državama, ali su rezultati ušli u postupak regulatorne procjene.

Taj proces mogao bi da potraje nekoliko godina, u zavisnosti od zemlje.

U Australiji, koja ima jednu od najviših stopa melanoma u svijetu, jedna osoba umre od ovog raka svakih šest sati.

Međutim, od primjene mRNA tehnologije ne bi mogli da imaju koristi samo pacijenti sa rakom kože.

„Uspjeh u liječenju melanoma mogao bi da označi početak suštinske promjene u načinu na koji liječimo rak i da pomogne pacijentima da duže ostanu bez bolesti“, kaže Long.

Aleks Menzis, onkolog iz Australijskog instituta za melanom, saglasan je s njom.

„Nadamo se da bi u bliskoj budućnosti ova terapija mogla ne samo da poboljša ishode liječenja pacijenata sa uznapredovalim melanomom već i da pomogne oboljelima od drugih vrsta raka kod kojih postojeće imunoterapije imaju ograničenu efikasnost“, objašnjava Menzis.

To je obećavajuća mogućnost, ali potrebno je još istraživanja.

Nekoliko nedavnih randomizovanih kliničkih ispitivanja mRNA vakcina protiv raka debelog crijeva i rektuma, kao i raka glave i vrata, nije uspjelo da pokaže smanjenje rizika od povratka bolesti.

Zbog toga su najnoviji rezultati još značajniji.

„Ispitivanje INTerpath-001 pokazuje da terapija zasnovana na jedinstvenim karakteristikama tumora pojedinačnog pacijenta, u kombinaciji sa imunoterapijom koja blokira kontrolne tačke imunskog sistema, može da poboljša sposobnost imunskog sistema da pronađe i uništi preostale ćelije raka“, kaže Long.

„Kao što je elektronska pošta promijenila način na koji komuniciramo, tako bi personalizovana terapija usmjerena na neoantigene mogla da promijeni način na koji liječimo rak.“