Snaga jednog društva ne mjeri se samo ekonomskim pokazateljima ili političkom stabilnošću. Ona se mjeri načinom na koji brine o najosjetljivijima, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, na Prvoj konferenciji povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.

 
 

 

Foto: Skupština Crne Gore

Obraćajući se učesnicima Mandić je istakao da ovaj datum ne smije ostati samo na simboličnim porukama, već mora biti podstrek za konkretne mjere i rezultate koji će unaprijediti kvalitet života osoba sa autizmom, kao i njihovih porodica.

On je naglasio da autizam sam po sebi nije problem, već da su ključni izazovi u nedovoljnoj sistemskoj podršci, sporosti institucija i prebacivanju tereta na porodice. Posebno je ukazao na potrebu da inkluzija postane stvarna i mjerljiva u svim segmentima društva – od obrazovanja i zdravstva do lokalnih zajednica.

„Snaga jednog društva ne mjeri se samo ekonomskim pokazateljima ili političkom stabilnošću. Ona se mjeri načinom na koji brine o najosjetljivijima” poručio je Mandić.

Predsjednik Skupštine je najavio i konkretne korake – Podgorica dobija dva nova dnevna centra, dok će i Nikšić uskoro dobiti Centar za autizam. Poručio je da Skupština Crne Gore nastavlja aktivno raditi na zakonodavnom i institucionalnom jačanju sistema, kako bi zahtjevi roditelja postali dio trajnih i održivih rješenja, te naglasio važnost zajedničkog rada institucija, stručnjaka i porodica u stvaranju društva u kojem nijedno dijete nije nevidljivo.

Konferenciju je otvorio predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Dražen Petrić, ističući da je ovo datum koji podsjeća na potrebu gradnje društva koje prepoznaje, prihvata i podržava različitosti, te da je „ovo prilika da dodatno osnažimo svijest o izazovima sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom, kao i njihove porodice, ali i da reafirmišemo našu posvećenost stvaranju inkluzivnog društva u kojem niko neće biti izostavljen.“

Predsjednik Odbora je posebno istakao da se pitanja autizma ne tiču samo jednog sektora, već zahtijevaju sinergiju svih relevantnih aktera, kako državnih institucija, stručnih zajednica, civilnog društva, tako i porodica koje svakodnevno nose najveći teret. Petrić je naglasio da današnji skup nije samo prilika za razmjenu mišljenja, već da je zasnovan na konkretnim analitičkim osnovama.

„Istraživački centar Skupštine Crne Gore izradio je komparativni istraživački rad koji se bavi pravnim okvirom za zaštitu prava osoba iz spektra autizma u zemljama regiona i državama članicama EU“, rekao je Petrić, dodajući da je cilj istraživanja bio identifikovanje najboljih zakonodavnih rješenja, efikasnih modela institucionalne podrške i standarda inkluzivnih politika koji doprinose punoj zaštiti prava i unapređenju kvaliteta života osoba sa autizmom.

Petrić je naglasio da samo kroz zajednički rad možemo doći do rješenja koja će biti održiva i utemeljena na stvarnim potrebama i izrazio uvjerenje da će današnja diskusija doprinijeti jasnijem definisanju pravca djelovanja i osnažiti zajedničku posvećenost u izgradnji društva jednakih mogućnosti.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, Damir Gutić je istakao da ovaj datum nije samo podsjetnik na važnost razumijevanja i prihvatanja, već i na zajedničku odgovornost da se gradi društvo jednakih mogućnosti. Ministar je naglasio da Ministarstvo socijalnog staranja prepoznaje da su djeca i osobe sa autizmom, zajedno sa njihovim porodicama, jedna od najosjetljivijih grupa u sistemu socijalne zaštite, zbog čega naš pristup mora biti koordinisan, multisektorski i dugoročno održiv.

Gutić je predstavio ključne reforme u oblasti socijalne zaštite i pojasnio da će uspostavljanjem Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta svi postupci biti objedinjeni na jednom mjestu. On je kazao da će Ministarstvo u saradnji sa lokalnim samoupravama i drugim resorima, nastaviti da razvija usluge koje podržavaju život u zajednici kako bi djeca i osobe sa autizmom ostali u svom prirodnom okruženju uz adekvatnu podršku, jačanje samostalnosti i dostojanstva. Gutić je poručio da je „naš posao, posao bez kraja, ali ne samo ovaj dan, već svakog dana trebamo svi zajedno učiniti ono što možemo da ispunimo svoj zadatak, a to je da obezbijedimo sistem koji funkcioniše u praksi, koji je jednostavan, pravedan i dostupan.“

Obraćajući se prisutnima, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, ukazao je na ozbiljne izazove sa kojima se suočava društvo u pogledu ljudskih prava i zaštite najranjivijih grupa. Bjeković je istakao da se mnoge odluke donose daleko od očiju javnosti, a problemi često isplivaju tek kada postanu akutni, iako su prethodno bili prisutni i prepoznati.

Posebno je istakao položaj djece sa poremećajem iz spektra autizma, naglašavajući da su ona dodatno ranjiva kategorija: „Djeca sa autizmom i njihove porodice i dalje vode svakodnevnu borbu u tišini koja često ostaje nevidljiva.“

Bjeković je naveo da inkluzivno okruženje koristi ne samo djeci sa autizmom, već i njihovim vršnjacima jer podstiče razvoj empatije i tolerancije.

„Djeca sa autizmom ne traže sažaljenje, ona traže prihvatanje. Za početak neka svako od nas bude dio te promjene, jer jedino biće koje stvarno možemo promijeniti jesmo mi sami,“ poručio je Bjeković, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i promocije prava djece sa autizmom kroz kampanje i obilježavanje Svjetskog dana osoba sa autizmom.

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, obratila se povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, naglašavajući važnost razumijevanja, podrške i zajedničke odgovornosti prema djeci i osobama iz spektra autizma. Istakla je da je cilj okupljanja da se pošalje jasna poruka solidarnosti i spremnosti da društvo bude oslonac onima kojima je to najpotrebnije.

Borovinić Bojović je posebno naglasila značaj stvaranja okruženja u kojem svako dijete ima priliku da razvija svoje potencijale, podsjećajući da sva djeca imaju jednako pravo na sreću, obrazovanje i bezbrižno djetinjstvo. Predsjednica Skupštine Glavnog grada je poručila da inkluzija mora biti stvarna i prisutna u svakodnevnom životu, obrazovanju, zdravstvu i svim segmentima društva, kako bi se djeca osjećala sigurno i prihvaćeno.
Zaključila je da ovaj dan nosi poruku zajedničke odgovornosti da se gradi društvo u kojem nijedno dijete nije na margini, već prepoznato, prihvaćeno i osnaženo.

Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, istakao je da su teme koje se odnose na osobe sa autizmom među rijetkima u Crnoj Gori oko kojih postoji širok društveni konsenzus. Naglasio je da upravo zbog toga ovakva pitanja treba da budu mnogo češće u fokusu rada institucija i političkih subjekata, jer doprinose boljem razumijevanju stvarnih životnih izazova sa kojima se suočavaju porodice djece sa autizmom.

Kovačević je posebno izdvojio projekat izgradnje Centra za autizam u Ozirnićima, koji se realizuje uz podršku Vlade Crne Gore i nadležnog ministarstva.

„To je projekat koji tretira i ranu intervenciju i dnevni boravak, ali i ima perspektivu da se razvija kako bismo došli do toga da roditelji imaju izvjesnost šta će biti sa njihovom djecom u budućnosti“, poručio je Kovačević.

Predsjednik Opštine je istakao i značaj inicijative Univerziteta Crne Gore, koji je, kako je naveo, stvorio uslove za pokretanje studijskog programa na Filozofskom fakultetu za obrazovanje kadrova u ovoj oblasti, što će dodatno osnažiti sistem podrške.

Zaključujući, Kovačević je naglasio da upravo osobe sa autizmom i njihove porodice imaju posebnu ulogu u društvu jer podstiču zajedništvo i solidarnost.

„One nas podsjećaju na istinske vrijednosti i čine nas boljim ljudima“, poručio je, ističući da je neophodno nastaviti sa zajedničkim djelovanjem kako bi se unaprijedio kvalitet života osoba sa autizmom.

Trener Košarkaškog kluba Morača, Krsto Vukadinović, govorio je o značaju potpisanog memoranduma o saradnji usmjerenog na unapređenje inkluzije djece sa autizmom kroz sport, predstavljajući inicijativu koju klub sprovodi u praksi. Istakao je da ga posebno raduje što je ova ideja prepoznata od strane Skupštine Crne Gore, kao i prisustvo predstavnika civilnog sektora koji, kako je naveo, imaju ključnu ulogu u radu na terenu.

Vukadinović je naglasio da se inicijativa kluba razlikuje od institucionalnog pristupa, jer je fokusirana na konkretne aktivnosti i neposredan rad sa djecom.

„Mi smo napravili prostor u okviru kluba gdje djeca sa autizmom mogu da dođu, da učestvuju u aktivnostima i da budu dio kolektiva, dok se istovremeno i mi kao treneri edukujemo kako bismo im pružili adekvatnu podršku“, poručio je.

Predstavio je projekat „Sport za sve“, kroz koji je cilj da se obuči veći broj trenera kako bi u svojim klubovima mogli prepoznati potrebe djece sa autizmom i adekvatno odgovoriti na njih. Kako je istakao, ovaj pristup doprinosi ne samo inkluziji djece, već i podršci roditeljima, kroz stvaranje prostora za zajedničke aktivnosti i integraciju sa djecom koja već treniraju u klubu.

Zaključujući, Vukadinović je istakao da je cilj da ova inicijativa preraste u širu kampanju i primjer dobre prakse, koji će podstaći i druge klubove i sportove da se uključe.

„Želimo da pokažemo kako inkluzija izgleda u praksi i da motivišemo druge da odgovore na potrebe najranjivijih“, kazao je, dodajući da će rezultati projekta biti predstavljeni i na mini basket turniru planiranom za jun.

Kalina Čurović, trinaestogodišnja djevojčica sa autizmom, uputila je pitanje ministarki prosvjete, ukazujući na značaj kontinuirane podrške asistenta u nastavi. Kako je navela, tokom proteklih sedam godina školovanja uz podršku asistentkinje uspjela je da savlada gradivo, izgradi samopouzdanje i ostvari rezultate na koje je ponosna. Istakla je da asistentkinja za nju ne predstavlja samo pomoć u učenju, već i važnu osobu koja je razumije, ohrabruje i pomaže joj da se lakše snađe u svakodnevnim situacijama. Upravo zahvaljujući toj kontinuiranoj podršci, ostvarila je značajan napredak.

Kalina je izrazila želju da ista asistentkinja nastavi da joj pruža podršku i tokom daljeg školovanja, odnosno u srednjoj školi, te je pitala da li postoji mogućnost da se takva praksa omogući. Takođe je naglasila da smatra važnim da asistentkinja zadrži stalno radno mjesto u osnovnoj školi, kako bi i druga djeca sa sličnim potrebama imala priliku da dobiju adekvatnu podršku, uz mogućnost da, u dogovoru i uz saglasnost, nastave saradnju i u kasnijim fazama školovanja, ukoliko za tim postoji potreba.

U svom obraćanju, Kalina je istakla da kontinuitet u podršci doprinosi osjećaju sigurnosti, napretku i postizanju boljih rezultata kod djece sa sličnim potrebama, izražavajući nadu da će njen glas biti prepoznat i da će se pronaći način da se ovakva praksa omogući u najboljem interesu sve djece kojoj je pomoć potrebna.

Tokom Prve konferencije ukazano je na značaj unapređenja sistemske podrške osobama sa autizmom, kao i na potrebu jačanja međusektorske saradnje u oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

Događaj je okupio predstavnike institucija, stručnjake iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, kao i predstavnike nevladinog sektora, koji su kroz razmjenu iskustava i dobrih praksi dodatno doprinijeli razumijevanju izazova sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom i njihove porodice.

"Svjetski dan osoba sa autizmom podsjeća na značaj povećanja pažnje i razumijevanja potreba ove grupe, te ohrabruje društvo da bude inkluzivnije i pruži snažniju podršku. Skupština Crne Gore nastavlja da ulaže napore u unapređenje prava osoba sa autizmom, sa ciljem izgradnje društva u kojem su svi građani jednaki i ravnopravni", zaključuje se u saopštenju.