U Crnoj Gori pravo na pomilovanje ima isključivo predsjednik države. Riječ je o institutu koji može skratiti kaznu, zamijeniti je blažom ili izbrisati posljedice osude. Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine predsjednik Jakov Milatović odlučivao je o 54 molbe, usvojeno je šest, dok je 48 odbijeno, što znači da je više od 88 odsto zahtjeva odbijeno. U tom procesu, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija priprema detaljne izvještaje o osuđenima.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

“Informacije koje se odnose na krivično djelo, visinu kazne, činjenicu da je lice započelo da izdržava kaznu, obrazovnu situaciju, porodične prilike, ponašanje za izvršenje kazne, zdrastvenu situaciju i neke druge eventualne razloge koji mogu biti od značaja pri donošenju odluke u ovakvim slučajevima. To se daje Ministarstvu pravde, a onda ide na dalje odlučivanje“, navela je načelnica Odsjeka za tretman UIKS Dragica Rajković.

Pregled petogodišnjih podataka ukazuje na to da se institut pomilovanja u Crnoj Gori rijetko koristi. Od 246 zahtjeva, odobreno ih je 34, dakle, broj odobrenih zahtjeva iznosi manje od 14 odsto.

“Mnogo češći je uslovni otpust ili eventualno bili su ranije zakoni o amnestiji, tako da jeste rijedak ali kao i svako drugo skraćenje kazne za zatvorenike koji pokazuju dobro vladanje to predstavlja potkrepljenje, učvršćuje dobra ponašanja i vjerujemo da predstavlja jedan podsticaj da se dođe do promjene u načinu življenja i dobrog prilagođavanja zajednici“, kazala je Rajković.

Ministarstvo pravde na upite ovog medija nije odgovorilo, pa detalji o kriterijumima i praksi ostaju djelimično nepoznati. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podsjeća da su jasni kriterijumi i transparentnost ključni za povjerenje javnosti.

“Potrebno je uspostaviti ravnotežu između prava žrtava i rehabilitacije osuđenih kroz jasne kriterijume, uvažavanje stavova žrtava i obrazložene odluke, pri čemu rehabilitacija nije nagrada već znak da je svrha kazne ostvarena. Naglašavamo i značaj veće transparentnosti kako bi se ojačalo povjerenje javnosti i spriječile sumnje u zloupotrebe, dok se pravičnost prvenstveno ocjenjuje u sudskom postupku, jer je pomilovanje diskreciono pravo predsjednika koje ne podliježe sudskoj kontroli“, naveo je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Iako se svake godine podnose desetine molbi, pomilovanje u Crnoj Gori ostaje rijetkost, najčešće se odobrava samo šest do 11 slučajeva godišnje. Restriktivna praksa pokazuje da institut ostaje izuzetak, a ne pravilo.