U Rusiji će ovog 9. maja vojne parade biti održane u smanjenom obimu, u Moskvi čak bez vojne tehnike. Zašto se Kremlj odlučio na to? Šta to znači za rejting Vladimira Putina?

 Foto: Ilustracija/Pixabay

Tradicionalna parada povodom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu, 9. maja 2026. u Moskvi, biće održana u smanjenom obimu. Vojna vozila neće prolaziti preko Crvenog trga, a neće učestvovati ni kadeti vojnih škola i nekih drugih vojnih jedinica.

Ministarstvo odbrane Rusije ovu odluku obrazlaže “aktuelnom situacijom na terenu”. Portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je da vojna tehnika neće biti korišćena tokom svečanosti zbog „terorističke prijetnje” koja dolazi iz Ukrajine.

Prema pisanju ruskog portala „Fontanka”, ni u Sankt Peterburgu neće biti održana uobičjane vojna parada.

“Neće se vidjeti čak ni restaurisani tenk T-34, koji je prethodnih godina po tradiciji prvi prolazio“, navode novinari. Umjesto tri tribine, na Dvorskom trgu biće postavljena samo jedna, sa oko 300 mjesta. Kako piše “Fontanka”, među zvanicama će biti veterani “specijalne vojne operacije”, kako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine.

U pojedinim ruskim regionima masovni događaji povodom Dana pobjede potpuno su otkazani.

Odustajanje od vojne tehnike

Markus Rajsner, austrijski istoričar sa Vojne akademije, smatra da je nedavni ukrajinski napad na Perm pokazao „da je Ukrajina praktično sposobna da pogodi bilo koju metu u zapadnoj Rusiji. Uprkos gustoj protivvazdušnoj odbrani oko Moskve, rizik od zasićujućeg napada sve više raste“.

Osim toga, kaže Rajsner za DW, oprema i tehnika, kao i logistika potrebna za njihovo premještanje, koriste se i troše na frontu. Zbog toga ih nema na paradi.

“Ne zbog terorističke prijetnje o kojoj govori Peskov, već zato što rat troši sve resurse“, objašnjava stručnjak i dodaje: “Rusija i dalje ima dovoljno tehnike, ali logistika potrebna da se ona prebaci tamo-amo predstavlja nesrazmerno veliki napor.“

Međutim, vojni analitičar Jan Matvejev smatra da ruske oružane snage, izuzev protivvazdušne odbrane, raspolažu sa dovoljno vojne opreme.

“Tenkovi, oklopna vozila, borbena vozila pešadije i artiljerija trenutno se na frontu koriste u ograničenom obimu. Moguće je obezbediti tehniku za paradu”, kaže on za DW. “Najverovatnije” se Kremlj pribojava da bi upotreba tehnike na paradi mogla da je pretvori u metu ukrajinskih snaga.

 
„Drugi razlog je i to što vlast, s obzirom na neuspjehe u ratu, ne želi da skreće previše pažnje na vojnu opremu kako dodatno ne bi iritirala već nezadovoljnu javnost”, dodaje on.

Matvejev napominje da je protivvazdušna odbrana ruske prestonice do sada uspešno odbijala ukrajinske napade dronovima, ali da nije moguće predvideti šta bi se dogodilo u slučaju masovnog napada.

„Uvijek postoji rizik da jedna ili tri bespilotne letjelice probiju odbranu. Sve druge mere, kao što je gašenje interneta, sigurno ih neće zaustaviti“, kaže Matvejev.

Značaj parade za državnu vlast

Istoričar Aleksej Uvarov sa Rurskog univerziteta u Bohumu ukazuje na to da se vojne parade povodom Dana pobjede u postsovjetskoj Rusiji u velikoj mjeri oslanjaju na praksu komunističkih parada za Prvi maj i godišnjicu Oktobarske revolucije.

On podsjeća da 1990-ih godina, u vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina, parada 9. maja još nije bila redovan događaj: „Vlast je 1995. i 1996. pokušavala da prisvoji temu Velikog otadžbinskog rata“. Prema njegovim riječima, cilj je bio da se „privuče komunističko biračko tijelo i okupe različiti slojevi društva, uključujući i one koji nijesu podržavali Jeljcina“.

Velika pažnja posvećivala se i stranim gostima. Na paradi 2005. i 2010. prisustvovali su evropski državnici, predsjednik SAD Džordž V. Buš (2005), kineski predsjednik i mnogi drugi. Tokom vremena, značaj stranih gostiju na godišnjoj paradi je opadao, a danas imaju sporednu ulogu, navodi Uvarov. U prvi plan je došla demonstracija „normalnosti i kontrole“. „Parada je dio simboličkog repertoara vlasti, kao i novogodišnje obraćanje predsjednika“, objašnjava on.

Koliko je parada važna za rusku vlast pokazalo se i 2020. godine, smatra Uvarov. Uprkos pandemiji kovida 19, parada je tada održana. Kao i danas, Kremlj je želio da pokaže da drži situaciju pod kontrolom.

„Parada mora da se održi, jednostavno zato što mora. Ona služi da održi privid normalnosti, čak i kada se ta normalnost već urušava“, ističe on.

„Sjećanje na Drugi svjetski rat i pobjedu Sovjetskog Saveza centralni su instrument politike sjećanja u Kremlju. Ti narativi značajno učvršćuju legitimnost režima. Čak se i sadašnji rat sa Ukrajinom često tumači kroz paralele s tim ratom“, kaže politikolog Ivan Fomin za DW. To objašnjava nastojanje Kremlja da „očuva poznate forme i ritam obilježavanja“.

Uticaj izmijenjene parade

Fomin ne vjeruje da će smanjena parada značajno uticati na popularnost Vladimira Putina ili povjerenje u državnu vlast.

„Ona bi mogla predstavljati još jedan simptom nesposobnosti države da u potpunosti odgovori na aktuelne izazove i da u ratnim uslovima održi normalan život“, smatra stručnjak. Takvi znaci, međutim, postoje i bez parade: „blokade interneta, napadi dronovima i slično“.

Istovremeno, u očima mnogih građana, parada bi mogla izgubiti na značaju. Publika koja je ranije dolazila zbog vojne tehnike možda to ove i narednih godina više neće činiti.

Fomin smatra da bi i izjave Dmitrija Peskova, koji je smanjenje parade povezao sa mogućim akcijama ukrajinske vojske, mogle uticati na javnost. S jedne strane, to ukazuje da vlast ne može u dovoljnoj mjeri da obezbijedi prestonicu. S druge, može proizvesti suprotan efekat i dodatno podstaći antiukrajinsko raspoloženje.

„Građani bi to mogli da dožive kao narušavanje uobičajenih svečanosti od strane Ukrajine, kao gubitak mogućnosti da obilježe važnu godišnjicu. Reakcije će biti različite“, zaključuje politikolog.