Na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku, posvećenoj stanju u Bosni i Hercegovini (BiH), predstavnica SAD Tami Brus izjavila je da se u BiH bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu.

Foto:Pixabay

"SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama na domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus", rekla je ona, iznoseći stav SAD.

Brus je dodala da Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) nikada nije trebalo da bude trajna misija, kao i da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja, prenose BiH mediji.

Ona je podsjetila da se bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u RS povučeni zakoni koje su SAD smatrale spornim, dodavši da se u BiH u oktobru održavaju opći izbori.

Brus je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika, dodavši da treba da se traže pragmatična rješenja kroz dogovor, a ne kroz diktat.

Naglasila da će SAD procjenjivati kandidate za novog visokog predstavnika u smislu povjerenja i nepristrasnosti, kao i da Amerika ima i svoje kandidate ukoliko to bude potrebno.

Brus je poručila liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.

Predstavnik Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti pozvao je političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu.

Zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki rekao je da je zvanični London zabrinut zbog situacije u BiH, ističući da je u izbornoj godini važno "jačanje demokratske otpornosti", kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.

"Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH", naglasio je on.

Odmah na početku sjednice Savjeta bezbjednosti Rusija se usprotivila da njoj prisustvuje visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, navodeći da on nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici.

"Ne treba da predaje nikakve dokumente ovom Savjetu. Tražimo da se njegove riječi uzmu kao lično gledište jednog građanina Njemačke. Šmit je navodno odstupio sa pozicije koju nikada nije ni imao", naglasila je Ana Jevstingejeva, zamjenik stalnog predstavnika Moskve u UN.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja pozvao je na hitno gašenje OHR, ocijenivši da je on privatizovan i glavni faktor nestabilnosti u BiH.

"Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH", kazao je Nebenzja.

Optužio je Berlin, London i Pariz za uplitanje u unutrašnja pitanja BiH, koja su, kako je ocijenio, donijela nestabilnosti.

"Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima", kazao je Nebenzja.

"Za one koji su skloni da zaboravljaju: 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Jugoslavije", rekao je ruski ambasador u UN.