Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uoči dvije decenije od obnove nezavisnosti, poručio je da Crna Gora više ne može opstajati kao sistem u kojem „niko nije odgovoran”, upozorio da pravosuđe mora jednako tretirati običnog građanina i najmoćnije pojedince, te insistirao da država mora konačno dati odgovore o porijeklu enormnog bogatstva stečenog tokom tranzicije.

 

Foto: Kabinet Predsjednika

Govoreći o evropskom putu zemlje, Milatović je kazao da će samit u Tivtu 5. juna poslati „tri snažne poruke Evropi”, među kojima je i ona da Crna Gora treba da postane članica Evropske unije do 2028. godine. Istovremeno je priznao da država i dalje ima ozbiljne unutrašnje slabosti — od neefikasnog pravosuđa do potrebe za dubinskim institucionalnim reformama.

Milatović je govorio i o svom mandatu, političkim pritiscima, ustavnim granicama funkcije predsjednika, ali i o tome zašto, kako kaže, nikada neće pristati na kompromise koji ugrožavaju građanski karakter države, javni interes i evropski kurs Crne Gore.

On je poručio da „zakon ne smije da bira predmete i ljude po kojima će postupati“.

„Država mora mnogo brže i ozbiljnije da se bavi ugovorima, koncesijama, tenderima, arbitražama i odlukama koje građane koštaju milione. Pravda je kada građani znaju ko je potpisao sumnjivu odluku, ko je prekršio zakon, ko je oštetio državu i ko će za to da odgovara.

Crna Gora ne može da ide u Evropsku uniju sa pravdom koja je brza za slabe, a spora za moćne. To mora da se promijeni“, kazao je Milatović.

Govoreći o selektivnoj pravdi, Milatović je rekao da građani prepoznaju selektivnost kada vide da se neki slučajevi otvaraju za jedan dan, a neki stoje u mjestu godinama pa i decenijama.

„Sve dok “pobjednici tranzicije”, i bivši i sadašnji, koji su sticali bogatstvo pod sumnjivim okolnostima, ne budu pozvani da dokažu porijeklo svoje imovine – Crna Gora neće biti pravedno društvo. Primjeri su brojni, znamo ih i ja i vi. Problem je što ne znamo kako su to bogatstvo stekli, da li zbog političkih, prijateljskih i poslovnih kombinacija sa pojedinim funkcionerima ili inovativnim privrednim poduhvatima. Ovo je pitanje na koje jedino nadležne institucije mogu da daju odgovor.

Te institucije moraju da sprovode zakone isto prema običnom građaninu, ministru, direktoru u državnom preduzeću i prema svakom ko potpisuje odluke u ime države.

Sistem koji isporučuje zastarelost umjesto efikasnosti, koji nije u stanju da one koji su pravosnažno osuđeni privede pravdi, koji godinama nije sposoban da pronađe osumnjičene za najteža krivična djela – zahtijeva odgovornost i reforme“, kazao je Milatović.

On je ocijenio da u Crnoj Gori preovladava „opasna navika da se ne preuzima odgovornost“.

„Kada zakon nije dobar, kažu da ga je tražila Evropa. Kada ugovor nije jasan, kažu da je to posao eksperata. Kada se napravi šteta niko nije odgovoran. Tako država ne može da funkcioniše.

Ključ odgovornosti je u Vladi, Skupštini, pravosuđu i nezavisnim institucijama. Vlada mora da predlaže zakone koji su ustavni, jasni i provjereni. Skupština mora da čita zakone, raspravlja o njima i kontroliše izvršnu vlast. Pravosuđe mora da završava postupke, a nezavisne institucije moraju da štite javni interes.

Crna Gora ne smije više da bude sistem u kojem niko nije odgovoran“, rekao je Milatović.

Govoreći o samitu u Tivtu, predsjednik države je kazao da će „cijela Evropa doći u Crnu Goru“ i da je riječ o „najvećem događaju ove vrste u istoriji Crne Gore“.

„U godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti, cijela Evropa dolazi u Crnu Goru. Radi se o najvećem događaju ove vrste u istoriji Crne Gore i zadovoljstvo mi je što ću biti njegov domaćin. Samit u Tivtu je rezultat povjerenja koje sam izgradio sa najvažnijim donosiocima odluka u EU. Moj tim, u koordinaciji sa drugim nadležnim organima i partnerima iz EU, radi veoma posvećeno i odgovorno kako bi organizacija ovog izuzetno zahtjevog događaja bila uspješno obavljena.

Iz Tivta će biti poslate tri snažne poruke: Prva, da je Crna Gora spremna da postane članica EU i da bi to trebalo da se desi do 2028. godine; Druga, da će primjer Crne Gore biti podsticaj i za ostale zemlje kandidate da se reforme i nova politička kultura isplate; I treća, da nam je, naročito u kontekstu trenutnih globalnih izazova, više nego ikada potreban evrooptimizam“, poručio je Milatović.

Govoreći o tome šta će Crna Gora predstaviti Evropi, Milatović je rekao da će predstaviti „istinu“.

„Predstavićemo istinu. I to je najbolji način da se Crna Gora predstavi Evropi.

Predstavićemo državu koja ima istorijsku šansu da bude prva naredna članica EU. Državu članicu NATO saveza. Državu u kojoj građani snažno podržavaju evropski put i koja već godinama unazad u potpunosti usklađuje svoju vanjsku politiku sa EU. Državu koja ima regionalni kredibilitet i jasnu evropsku orijentaciju.

Ali ne smijemo sakriti izazove sa kojima se suočavamo. Pravosuđe i dalje nije dovoljno efikasno. Institucije moraju biti profesionalnije. Javna imovina ne smije biti politički plijen. Borba protiv korupcije mora biti intezivirana a Ustavni sud kompletan. Izborna reforma mora biti sprovedena. Ovo su naši zadaci koje, u narednom periodu, moramo uspješno riješiti“, naveo je Milatović.

Govoreći o svom mandatu, Milatović je kazao da mu je cilj da se završetak prvog predsjedničkog mandata poklopi sa punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji.

„Preuzimanje mandata u maju 2023. godine odvijalo se u ambijentu duboke političke i institucionalne paralize — u okolnostima raspuštene Skupštine, Vlade u tehničkom mandatu i nefunkcionalnog pravosuđa koje je bilo u dugotrajnom v.d. stanju. Uprkos takvom nasljeđu, postavio sam ambiciozan, ali dostižan cilj: Crna Gora u Evropskoj uniji do 2028. godine. Taj zadatak postao je glavni prioritet mog djelovanja, a svaka spoljnopolitička aktivnost i unutrašnja odluka bila je usmjerena na uvjeravanje partnera u Briselu, ali i naših građana, da Crna Gora posjeduje kapacitet za taj istorijski iskorak.

Simbolično, cilj mi je da se završetak mog prvog mandata poklopi sa punopravnim članstvom u Uniji (2028), što bi predstavljalo postignuće trajnije od bilo koje dnevne političke pobjede, čak i od one istorijske pobjede na predsjedničkim izborima, kada su građani Crne Gore upravo i izabrali evropsku budućnost umjesto balkanskih tumaranja.

Dosadašnji napori i potvrda novog međunarodnog kredibiliteta Crne Gore krunisani su domaćinstvom pomenutog Samita u Tivtu, ali i pozivom da se obratim Evropskom parlamentu u junu. To nije samo lično priznanje, već dokaz da je Crna Gora na pravom putu. U narednom periodu, nastaviću beskompromisno da doprinosim tom cilju, insistirajući na suštinskim reformama koje će našu zemlju trajno uvesti u krug razvijenih evropskih demokratija.

Istovremeno, po prvi put od obnove nezavisnosti građani u Crnoj Gori imaju u Predsjedniku države svoj glas kada se javni i državni interes dovodi u pitanje od strane drugih donosioca odluka.

To znači da se zakoni, ugovori, važne odluke više ne donose u tišini samo zato što postoji politička trgovina ili dogovor moćnika. Sada građani znaju da svaka odluka mora proći test Ustava, javnog interesa i evropskih pravila.

Nažalost, instrumenti djelovanja Predsjednika države su u Crnoj Gori poprilično limitirani bez obzira što je to jedino mjesto koje građani direktno biraju na izborima“, rekao je Milatović.

Govoreći o prioritetima do kraja mandata, Milatović je rekao da njegovo predsjedničko djelovanje počiva na „tri neraskidiva stuba koji definišu pravac moderne Crne Gore“.

„Prioritet je finalizacija procesa pristupanja Evropskoj uniji, kao generacijskog cilja koji nema alternativu. Taj put prati beskompromisna zaštita ustavnosti i zakonitosti, kojom se, u okviru mojih nadležnosti, garantuje stabilnost pravnog poretka i institucija. Konačno, moj rad je posvećen snaženju građanskog karaktera države, uz duboko uvažavanje nacionalnih i vjerskih posebnosti svakog pojedinca. Kroz ovaj sklad evropskih težnji, vladavine prava i inkluzivnog društva, nastojim biti čuvar stabilnosti i zagovornik Crne Gore u kojoj se svako osjeća uvaženo i zaštićeno“, rekao je Milatović.

On je poručio da je kroz dosadašnje iskustvo naučio da „nije dovoljno zaštititi Ustav“.

„U Crnoj Gori nije dovoljno zaštititi Ustav. Mora se i objasniti građanima šta ta odluka znači za njihov život. Ako se vrati zakon, građani moraju da znaju da se ne brani procedura zbog procedure, već njihov novac, njihova imovina, njihova prava i jednakost pred zakonom.

Obavljati ovu dužnost znači imati odgovornost i spremnost da se saslušaju i razumiju različiti, često suprotstavljeni politički i ideološki stavovi. Iako je takav proces inkluzivnosti i uvažavanja drugačijih uvjerenja izuzetno zahtjevan, on ostaje jedini ispravan put ka istinskom društvenom razumijevanju i stabilnosti“, naveo je Milatović.

Govoreći o političkim kompromisima, predsjednik države je poručio da postoje jasne granice preko kojih nikada neće preći.

„Prije ulaska u politiku bio sam i obrazovno i profesionalno ostvaren, tako da politiku ne vidim kao nešto zbog čega bih žrtvovao bilo koji životni princip. U crnogorskoj politici je previse onih koji su čitav život političari i koji se, van te djelatnosti, nijesu profesionalno ostvarili. Oni su prinuđeni da svakodnevno prave kompromise ne bi li održali poziciju koju imaju. Nijesam jedan od takvih pa mi je i pozicija značajno drugačija.

Ne može biti kompromisa oko zakona koji je neustavan. Ne može biti kompromisa oko netransparentnog ugovora koji šteti državnom interesu. Ne može biti kompromisa oko bezbjednosnih zakona koji zadiru u prava građana bez kontrole. Ne može biti kompromisa oko pokušaja da se Crna Gora pretvori u državu naroda umjesto državu građana. I ne može biti kompromisa oko evropske Crne Gore“, poručio je Milatović.

Govoreći o tome kakvu Crnu Goru želi da ostavi budućim generacijama, Milatović je rekao da želi državu „u kojoj dijete ne mora da ode da bi uspjelo“.

„Crnu Goru u kojoj mladi čovjek ne traži vezu za posao, pacijent ne traži vezu za pregled i bolje mjesto na listi za čekanje, preduzetnik ne traži vezu za dozvolu, a građanin ne traži vezu da bi dobio ono što mu po zakonu pripada.

Crnu Goru u kojoj sjever ne služi samo za predizborne posjete, već za proizvodnju, turizam, poljoprivredu, obrazovanje i život. Crnu Goru u kojoj more ne betoniramo, nego ga tretiramo kao resurs od kojeg živimo i obezbjeđujemo razvoj. Crnu Goru u kojoj državna imovina nije šansa za partijsku trgovinu.

Crnu Goru u EU, ali ne kao siromašnog rođaka i posljednju u redu, već kao uređenu, solidarnu i ekonomski snažnu državu.

To je smisao 21. maja poslije 20 godina. Nije dovoljno da imamo državu. Država mora da radi za građane“, zaključio je Milatović.