Ažuran birački spisak godinama je jedan od ključnih izazova crnogorskog izbornog sistema. U susret sveopštim izborima naredne godine, pripremljen je nacrt zakona kojim bi taj problem trebalo da bude barem donekle riješen. Međutim, i prije nego što je nacrt stigao pred poslanike izazvao je brojne reakcije.

Foto: BS

Među kritičarima je i poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović, koji upozorava da bi uklanjanje iz biračkog spiska crnogorskih državljana sa prebivalištem u inostranstvu predstavljalo podrivanje osnovnog demokratskog prava svakog građanina – prava da bira i da bude biran.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registru boravišta i prebivališta, sa ciljem da se naredni izbori dočekaju sa prečišćenom evidencijom birača. Dosadašnjim kontrolama utvrdili su da se u biračkom spisku nalaze i lica koja su preminula, ali i ona koja duže od dvije decenije ne žive u Crnoj Gori. Nova regulativa predviđa strožu kontrolu prebivališta i boravišta, sa fokusom na lica koja duži period ne žive u Crnoj Gori. Nacrtom se propisuje obaveza prijave odlaska u inostranstvo i omogućavaju dodatne provjere da li lice zaista ima centar životnih aktivnosti u Crnoj Gori, što može uticati i na status u biračkom spisku.

Prema ocjeni poslanika BS-a, nacrt ovog zakona po mnogo čemu je sporan. Kako ističe, pojedinim odredbama se zadire u osnovno demokratsko i građansko pravo svakog čovjeka – pravo da bira i da bude biran.

– Biračko pravo je temeljno demokratsko pravo, koje je u svim istinskim demokratijama svakom građaninu zagarantovano ustavom te zemlje. Ova civilizacijska tekovina stečena je velikom mukom kroz dugotrajnu borbu i emancipaciju ljudskog roda od najranijih dana njegovog postojanja do modernih vremena. U staroj Grčkoj, kolijevci demokratije, građanin u punom smislu te riječi bio je onaj ko ima biračko pravo. Nisu tada svi imali to pravo. Pravo glasa nisu imala djeca, žene, robovi, stranci... Samo određeni pojedinci u grčkom društvu imali su biračko pravo i oni su se nazivali slobodni građani. Onaj ko nije imao pravo glasa nije bio slobodan i nije bio ravnopravan – kazao je Ćorović za "Dan".

Prema njegovim riječima, predloženim zakonom dijaspora se obespravljuje, stavlja u neravnopravan položaj i šalje joj se ponižavajuća poruka.

– Danas u jednoj građanskoj državi, demokratskoj i proevropskoj, kako volimo da zovemo Crnu Goru, oduzimati svojim građanima pravo da budu građani, pravo da budu slobodni, pravo da budu ravnopravni, pravo ne samo da biraju, nego i da budu birani ili izabrani, samo zato što određeno vrijeme borave u nekoj drugoj državi, najblaže rečeno, predstavlja čin brutalnog obespravljivanja, čin varvarstva i modernog porobljavanja. Našoj dijaspori tako se šalje ponižavajuća poruka: dobri ste dok šaljete novac u Crnu Goru, ali vas ne priznajemo za ravnopravne građane ove zemlje. Brisanje građana iz biračkog spiska je nedemokratski i antigrađanski čin. To je put u varvarstvo i politički kanibalizam – smatra Ćorović.

Napominje da demokratija po definiciji predstavlja oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz naroda, odnosno građana, koji odluke donose direktno ili preko izabranih predstavnika.

– To je sistem zasnovan na jednakosti, slobodi i vladavini većine, uz poštovanje prava manjine, a ostvaruje se putem fer izbora. Ukoliko nekome uskratite mogućnost biranja, tj. ukoliko ga izbrišete iz biračkog spiska, vi ste ga izuzeli iz demokratije i stavili u podređeni položaj. Time se direktno udara na ravnopravnost svih građana kao elementarni princip demokratije i uvodi klasno društvo, gdje imamo klasu onih čija volja ima značaj i klasu onih čija volja je beznačajna. A političke odluke u demokratiji donose se na osnovu volje većine, koja se najčešće izražava kroz slobodne i poštene izbore. Dakle, brisanje građanina iz biračkog spiska znači brisanje njegove volje da uređuje društvo čiji je član. Ovdje se postavlja i pitanje koliko bismo ljudi bez prava na izražavanje volje imali u društvu u kojem se odlučuje na osnovu većine, i šta je većina u tom slučaju – zaključuje Ćorović.

Bez prava glasa, građanin nije građanin

Sagovornik "Dana" ističe i da zakonska rješenja poput ovog koje je pripremio MUP direktno podrivaju principe demokratije, koja podrazumijeva prije svega slobodu govora i učešće u društvenom životu, učešće u izbornom procesu.

– S druge strane, građanin se pojmovno u najkraćem definiše kao nosilac suvereniteta građanske države. Kako neko može biti nosilac suvereniteta, tj. građanin, ako mu oduzmete pravo glasa? Pa njegovo pravo glasa i izražavanje volje zapravo su fundament suvereniteta. Bez prava glasa on nije nosilac suvereniteta, dakle nije građanin. Suverenitet predstavlja vrhovnu, neograničenu i nezavisnu vlast. A toga nema bez mogućnosti izražavanja volje kroz postupak biranja i biračkog prava – kazao je Ćorović.