Javnost Crne Gore svjedoči zabrinjavajućoj činjenici da ukupna vrijednost uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi kontinuiran rast, saopštio je odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada Miodrag Đuranović koji apeluje da kupujemo domaće proizvode.

Foto: GP URA

Kako je naveo, u 2024. godini uvoz poljoprivrednih proizvoda povećan je za 40 miliona eura u odnosu na 2023, dok je tokom 2025. godine zabilježen dodatni rast od čak 93,4 miliona eura, odnosno 9,6 odsto.

„Iako je jasno da je Crna Gora u velikoj mjeri uvozno zavisna zemlja, posebno zabrinjava činjenica da rast uvoza bilježimo upravo u sektorima u kojima imamo ozbiljne domaće kapacitete i kvalitetnu proizvodnju“, istakao je Đuranović.

On je naglasio da se to prije svega odnosi na vodu, vino, jogurt, voće i povrće, kao i suhomesnate proizvode.

„Samo uvoz mesa u prethodnoj godini iznosio je 158 miliona eura, što ga čini najvećom uvoznom kategorijom, uprkos domaćim proizvođačima kao što su Martex, Goranović, Franca, Primato i brojni drugi“, kazao je Đuranović.

Govoreći o uvozu vode, naveo je da je tokom prošle godine uvezeno proizvoda u vrijednosti od 17 miliona eura, što je dva miliona više nego 2024. godine, odnosno rast od 13,5 odsto.

„Samo iz Srbije uvozimo vode u vrijednosti od 15,5 miliona eura, iako Crna Gora ima više prepoznatljivih i kvalitetnih domaćih brendova“, upozorio je Đuranović.

On je dodao da je uvoz jogurta, pavlake, surutke i kisjelog mlijeka dostigao čak 28 miliona eura, uprkos činjenici da domaće mljekare proizvode kvalitetne proizvode koji mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

„Ukupna kategorija mlijeka i mliječnih proizvoda bilježi čak 84 miliona eura uvoza“, rekao je Đuranović.

Prema njegovim riječima, istovremeno je uvoz vina iznosio 14,5 miliona eura, pored domaćih proizvođača poput Plantaža i velikog broja manjih vinarija.

„Nevjerovatan je podatak da je voća i povrća uvezeno u vrijednosti od 88,3 miliona eura, gotovo osam miliona više nego prethodne godine, uprkos ogromnom potencijalu samo Zetske i Bjelopavlićke ravnice“, naveo je Đuranović.

Posebno zabrinjavajućim ocijenio je činjenicu da je najveći rast zabilježen kod uvoza paradajza i krompira, za koje, kako kaže, postoje odlični uslovi za domaću proizvodnju.

„Pokrivenost uvoza izvozom trenutno je ispod 10 odsto, što jasno pokazuje koliko je neophodno hitno okretanje domaćoj proizvodnji i snažnija podrška crnogorskim proizvodima“, kazao je Đuranović, dodajući da trendovi i u ovoj godini ukazuju na nastavak rasta uvoza.

On smatra da bi i mali zaokret ka kupovini domaćih proizvoda imao značajan efekat na ekonomiju.

„Kupujmo domaće jer tako ćemo ojačati naše proizvođače, ali i crnogorsku ekonomiju. Dovoljno je da svaki građanin Crne Gore potroši samo jedan euro dnevno na domaći proizvod i na godišnjem nivou uvoz bi mogao biti smanjen za čak petinu. Taj novac ostajao bi u našoj ekonomiji, donosio veće prihode budžetu kroz PDV, otvarao nova radna mjesta i stvarao uslove za rast plata“, poručio je Đuranović.

Iz URE su još jednom apelovali, prije svega na trgovačke lance, da pokažu više razumijevanja i odgovornosti prema domaćoj proizvodnji.

„Pozitivan primjer su aktuelne akcije podrške domaćim jogurtima usljed viškova mlijeka, ali je potrebno mnogo više sistemske podrške i prostora za crnogorske proizvode na policama marketa“, istakao je Đuranović.

On očekuje minimum od 50 odsto prostora na policama rezervisanog za domaće proizvode, njihovo dodatno isticanje i bolju promociju kroz posebne oznake i marketinšku podršku.

„Crnogorsko voće i povrće, vino, voda, jogurt i suhomesnati proizvodi kvalitetom su više nego konkurentni regionalnim i uvoznim proizvodima. Uz više prostora u marketima i bolju saradnju svih aktera, domaća proizvodnja može dati snažan doprinos razvoju ekonomije i stabilnosti državnog budžeta“, zaključuje Đuranović uz riječi da će bez jačanja domaće proizvodnje, stvaranja veće dodatne vrijednosti i snažnije podrške trgovinskih lanaca, Crna Gora i dalje ostati visoko uvozno zavisna zemlja.