Uoči obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Jakov Milatović ocijenio je da je najveći uspjeh države očuvanje nezavisnosti kao „mirne, demokratske i međunarodno priznate odluke građana“, dok je kao najveći propušteni istorijski trenutak naveo neuspjeh u izgradnji snažnih i nezavisnih institucija. U intervjuu za Dojče vele, Milatović je poručio da Crna Gora danas ima realnu šansu da postane prva naredna članica Evropske unije, ali da nezavisnost još nije dobila „svoj puni smisao“ zbog dugogodišnje zarobljenosti institucija partijskim interesima.

Foto: Kabinet Predsjednika CG

DW: Ove godine navršava se 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Kada pogledate Crnu Goru danas, šta smatrate njenim najvećim uspjehom, a šta najvećim propuštenim šansama u protekle dvije decenije?

Milatović: Najveći uspjeh Crne Gore je sama činjenica da je obnovljena nezavisnost sačuvana kao mirna, demokratska i međunarodno priznata odluka građana. Dvadeset godina kasnije, Crna Gora je suverena država, članica NATO-a, prva sljedeća članica Evropske unije i zemlja koja ima realnu šansu da u narednim godinama zatvori najvažnije istorijsko poglavlje svoje evropske integracije.

Uz taj uspjeh stoji i važna demokratska činjenica: Crna Gora je 2020. godine pokazala da vlast može da se promijeni mirno, na izborima, bez ugrožavanja države.

Najveća propuštena šansa je nezavršena reforma i izgradnja jakih i nezavisnih institucija. Prethodni režim je obnovu nezavisnosti koristio kao politički štit za klijentelizam, korupciju i privatizaciju države. Prve godine nezavisnosti trebalo je iskoristiti za izgradnju nezavisnog pravosuđa, profesionalne administracije, slobodnih institucija i ekonomije zasnovane na znanju. Predugo je građen sistem u kojem je partijska pripadnost vrijedjela više od rada i sposobnosti.

Zato danas imamo zadatak da nezavisnost konačno dobije svoj puni smisao kroz nezavisnost institucija i jednakost prilika. To znači da je Crna Gora država u kojoj zakon važi jednako za sve, u kojoj mladi imaju mogućnost za uspješan život u svojoj zemlji, institucije koje rade bez poziva iz partijskih centrala, a evropska pravila znače bolji standard, sigurnost i dostojanstvo.

DW: Crna Gora je od svih država kandidata najbliža članstvu u Evropskoj uniji, dok je Srbija posljednjih godina u zastoju. Šta je Crna Gora uradila drugačije?

Milatović: U našem društvu postoje brojne podjele, ali postoji i snažno uvjerenje građana da je članstvo u Evropskoj uniji najbolji okvir za bolji život, jače institucije i sigurniju budućnost. Istovremeno, Crna Gora ima jasan spoljnopolitički kurs. Crna Gora je članica NATO-a i ima u potpunosti usklađenu spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom.

Takođe, Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja, privremeno zatvorila 14 poglavlja i sada ulazi u završnicu pristupanja. Radna grupa, kreirana od strane EU, započela je rad na Ugovoru o pristupanju Crne Gore EU. To je velika šansa, ali i velika odgovornost.

Srbiji želimo sve najbolje. Svaka država sama bira svoj put.

DW: Pad DPS-a trebalo je da označi kraj sistema koji su mnogi opisivali kao zarobljenu državu. Koliko je Crna Gora u međuvremenu zaista uspjela da oslabi korupcijske i klijentelističke mreže ili su se one samo prilagodile novim političkim okolnostima?

Milatović: Sistem zarobljene države jeste razbijen. Zapravo, monopol jedne partije nad državom više ne postoji. Pokrenuti su brojni postupci i javnost danas mnogo otvorenije govori o visokoj korupciji, organizovanom kriminalu i zloupotrebi institucija.

Ipak, mreže korupcije i organizovanog kriminala pokazale su veliku sposobnost preživljavanja. One mijenjaju političke adrese, traže nove zaštitnike, preživljavaju kroz javna preduzeća, javne nabavke, rasprodaju državnih resursa i slabosti pravosuđa. Zato je pad DPS-a otvorio početak mnogo težeg posla.

Građani su 2020. tražili pravdu, red i institucije koje rade svoj posao. Hapšenja imaju smisao samo kada dobiju zakonit i definitivan sudski epilog. Pravosnažne presude, oduzimanje nezakonite imovine i puna transparentnost biće pravo mjerilo uspjeha.

Crna Gora mora da pređe iz faze političke promjene u fazu institucionalnog čišćenja. To znači nezavisno i efikasno pravosuđe, otvorene javne nabavke, kontrolu državnih kompanija i nultu toleranciju na korupciju i partijski uticaj na državne institucije.

DW: Uprkos uspjesima u evrointegracijama, Crna Gora i dalje djeluje kao društvo razapeto između dvije snažne identitetske struje, crnogorske i srpske. Da li mislite da je Crna Gora uspjela da pronađe ravnotežu?

Milatović: Crna Gora još traži punu ravnotežu, ali znamo šta je temelj na kojem se ravnoteža gradi. To je građanska država u kojoj svaki čovjek ima pravo na svoje ime, jezik, vjeru, naciju i sjećanje, uz jednaku obavezu da poštuje Ustav, zakone i državne institucije.

Identitetske razlike postaju problem kada se pretvore u sredstvo za političku trgovinu, instrument straha ili sredstvo za prikrivanje korupcije, siromaštva i neodgovornosti. Predugo su se građani pozivali da biraju u koji će identitetski rov da uđu, dok su javni resursi trošeni bez kontrole, obrazovanje uništavano, zdravlje zapostavljano, a mladi odlazili.

Ravnoteža se gradi tako što država pokazuje pravednost prema svakome. Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Muslimani i svi drugi građani moraju znati da se njihova prava zasnivaju na Ustavu i zakonu, uz potpunu zaštitu od partijske samovolje. Građanski karakter Crne Gore znači slobodu identiteta i jednakost pred državom.

Naša generacija ima obavezu da identitetska pitanja spusti iz prostora političke ucjene u prostor poštovanja. Kada građanin zna da može da živi dostojanstveno, da dobije posao po znanju, da se liječi na vrijeme i da ga institucije štite, tada se i društvene podjele smanjuju. Pravda i razvoj su najbolja politika pomirenja.

DW: Odnosi Podgorice i Beograda i dalje djeluju nestabilno i opterećeno čestim političkim tenzijama. Tome svjedoči i odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne dođe na obilježavanje jubileja nezavisnosti Crne Gore. Zašto odnosi dvije države ni poslije dvije decenije nijesu uspjeli da postanu istinski partnerski i stabilni?

Milatović: Odnosi Crne Gore i Srbije biće u potpunosti rasterećeni dnevne politike kada se potpuno prihvati činjenica da je Crna Gora suverena država, a Srbija susjed sa kojim želimo najbolje moguće odnose. Poštovanje nezavisnosti Crne Gore je temelj svakog zdravog partnerstva.

Naše porodice, privreda, kultura, jezik, istorija i svakodnevni život povezani su mnogo dublje od bilo koje dnevne polemike. Upravo zato državni odnosi moraju biti mirni, racionalni i zasnovani na međusobnom poštovanju.