Bivši general Petr Pavel kaže da testiranje istočnog krila Alijanse od strane Moskve treba dočekati čvrstim stavom.

Foto: arhiva, Kabinet Predsjednika Crne Gore

Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO da „pokaže zube” kao odgovor na rusko kontinuirano testiranje odlučnosti Alijanse na njenom istočnom krilu, sugerišući niz mogućih mjera, uključujući gašenje interneta, isključivanje ruskih banaka iz globalnog finansijskog sistema i obaranje letjelica koje narušavaju vazdušni prostor saveznika.

Govoreći za Gardijan u Pragu, Pavel je pozvao na „dovoljno odlučne, potencijalno čak i asimetrične” odgovore kako bi se suprotstavilo provokativnom ponašanju Moskve prema Alijansi, upozoravajući da bi u suprotnom Kremlj mogao dodatno intenzivirati svoje djelovanje.

Penzionisani general i bivši predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, 64-godišnji Pavel jedan je od rijetkih evropskih lidera sa ozbiljnim vojnim iskustvom. Godine provedene u razgovorima s Moskvom kroz sada suspendovani Savjet NATO-Rusija učinile su ga uticajnim glasom kada je riječ o budućnosti Alijanse i prijetnjama s kojima se suočava.

Izrazio je frustraciju zbog „nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Država da nastave da vrše pritisak na Rusiju”, iako je izbjegao direktnu kritiku Donalda Trampa uprkos tome što američki predsjednik nastavlja da dovodi u pitanje budućnost američkih obaveza prema Alijansi.

Pavel je ranije češkim medijima rekao: „Tramp je u posljednjih nekoliko sedmica učinio više da potkopa kredibilitet NATO-a nego što je Vladimir Putin uspio za mnogo godina.”

Odmahnuo je rukom na pitanja o toj izjavi, rekavši da ne misli da bi „bilo kakva direktna kritika Sjedinjenih Država u ovom trenutku pomogla”.

Umjesto toga, fokusirao se na potrebu da članice NATO-a zauzmu čvrst stav prema Rusiji. Nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine, rekao je, Moskva je naučila kako NATO funkcioniše i „razvila stil ponašanja kojim se gotovo dostiže prag člana 5, ali uvijek ostaje malo ispod njega”.

Član 5 NATO sporazuma predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice.

Pavel je rekao da su se ruski vojni lideri ponekad smijali paralizi u odlučivanju unutar Alijanse.

„Kada sam ih pitao zašto izvode te provokativne akcije u vazduhu, bliske susrete ili prelijetanja iznad ratnih brodova u Crnom ili Baltičkom moru, odgovorili su: ‘Zato što možemo’. Upravo takvo ponašanje smo dozvolili”, rekao je.

NATO borbeni avion ove sedmice oborio je dron iznad Estonije, a slični incidenti poremetili su svakodnevni život u Letoniji i Litvaniji. U većini slučajeva vjeruje se da je riječ o ukrajinskim dronovima usmjerenim ka Rusiji, koje je elektronsko ratovanje omelo i preusmjerilo prema teritoriji NATO-a.

Rusija takođe optužuje baltičke države da zajedno s Ukrajinom pokreću napade dronovima sa njihove teritorije, što te zemlje odlučno negiraju.

„Nakon aneksije Krima mnogo puta smo razgovarali o mogućem nastavku agresije, ali moj najveći strah nije bila otvorena vojna agresija na neku NATO državu, već provokacija ispod praga člana 5”, rekao je.

Ako neki evropski lideri „uvijek preferiraju diplomatsko rješenje, iako Rusi ne pokazuju nikakvu spremnost za to”, NATO rizikuje podjele i nesposobnost da djeluje, rekao je Pavel.

„Rusija, nažalost, ne razumije lijep jezik. Oni uglavnom razumiju jezik sile, idealno praćen djelovanjem... Ako se nastave povrede NATO vazdušnog prostora, morali bismo donijeti odluku da obaramo bespilotne ili pilotirane letjelice.”

Pavel je rekao da bi Alijansa trebalo da razmotri i „asimetrične” mjere „koje ne ubijaju ljude, ali su dovoljno osjetljive da Rusija shvati da to nije put kojim treba da ide”.

„Na primjer, gašenje interneta ili satelita — vidjeli ste kakvu je razliku Starlink napravio na bojištu — ili isključivanje ruskih banaka iz finansijskog sistema.”

Odražavajući nedavna upozorenja poljskog premijera Donalda Tuska, Pavel je rekao da bi „Rusija vjerovatno pojačala pritisak ako ne reagujemo na kršenja s kojima se suočavamo danas”.

„U svojoj doktrini imaju odredbu ‘eskalirati radi deeskalacije’... Mislim da će, šta god im dozvolimo, pokušavati sve dalje i dalje”, rekao je.

EU je godinama govorila o ruskoj floti u sjenci, ali kada je konačno djelovala, „odjednom je cijela flota preusmjerena u druge regione”, rekao je.

Pavel je insistirao da je Ukrajini potrebno „više pritiska i odlučnosti” Sjedinjenih Država. Američki pregovarači, Stiv Vitkof i Džared Kušner, vjerovatno bi trebalo da budu oštriji prema Rusiji i povežu ublažavanje sankcija s mogućim mirovnim sporazumom, rekao je.

Kritikovao je i neuspjeh Evrope da definiše svoju politiku prema Rusiji i kako bi mogao izgledati mogući poslijeratni bezbjednosni aranžman.

„Umjesto toga, uglavnom čekamo šta će doći iz Vašingtona”, rekao je. „A čak bi i SAD možda bile zadovoljnije kada bi Evropa bila aktivnija.

Ako ne izađemo sa sopstvenim predlozima, djelujemo slabo ili dezorijentisano.”

Pavel je smatrao da je najbolji trenutak za jači pritisak na Rusiju bio prošle godine, kada je bila u ekonomskim i vojnim teškoćama, ali je američko-izraelski rat protiv Irana pomogao Moskvi povećanjem prihoda od nafte.

Rusija je, međutim, i dalje u teškoj poziciji, a Evropa i SAD trebalo bi da naprave „konačni pritisak” sankcijama kako bi je primorale za pregovarački sto.

„Ako želite da se oslobodite sankcija, što želite; ako želite da započnete raspravu o evropskoj bezbjednosti, što ste više puta nagovijestili, mi smo spremni za to. Ali uslov je jasan — prekid vatre i pregovori o miru u Ukrajini”, rekao je.

Na domaćem planu, Pavel je u oštrom ustavnom sporu s populističkim češkim premijerom Andrejom Babišem, kojeg je pobijedio na predsjedničkim izborima 2023. godine, oko toga ko bi trebalo da predstavlja zemlju na predstojećem samitu NATO-a u Ankari.

Najnoviji sukob uslijedio je nakon niza neslaganja s vladom, uključujući njegovo odbijanje da imenuje kontroverznog koalicionog političara za ministra, što je u februaru izvelo hiljade Čeha na ulice u znak podrške Pavelu.

Ipak, uprkos optužbama kritičara da nastupa kao opoziciona figura uoči moguće kampanje za reizbor 2028. godine, Pavel insistira da je spor „pitanje principa” kada je riječ o ulozi predsjednika i da bi, ako bude potrebno, bio spreman da se obrati Ustavnom sudu.

„Vjerujem da još ima prostora za kompromis, koji sam ponudio premijeru”, rekao je, predlažući da prisustvuje neformalnim debatama na samitu, dok bi vladi prepustio učešće u razgovorima o potrošnji za odbranu.

Strastveni motociklista i ljubitelj rok muzike, Pavel se prošlog mjeseca našalio na javnom skupu da bi, ako bude isključen sa sastanka, umjesto toga mogao otići na koncert ZZ Topa u Pardubicama. Ipak, rekao je da bi rado propustio koncert kako bi prisustvovao samitu.