Crnogorski farmeri primaju najveće subvencije u Evropi, a mjerama koje je preduzelo Ministarstvo poljoprivrede sektor stočarstva je napredovao i povećana je ukupna proizvodnja sirovog mlijeka, rekao je resorni ministar Vladimir Joković na sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je bila posvećena stanju u poljoprivredi sa posebnim osvrtom na mljekarstvo.

Foto: Vlada CG

Otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori po litru kreće se od 50 do 55 centi. Imamo podršku 20 centi od države, Ministarstva poljoprivrede, to je znači 70 do 75 centi. I imamo od lokalnih samouprava od pet do 12 centi. Dakle, gornja granica je 75 do 87 centi – saopštio je on, napominjući da je u Mađarskoj trenutno otkupna cijena 39 centi po litru, a u Francuskoj 57 centi.

Upitan da objasni zašto onda domaći farmeri sve češće protestuju, Joković je kazao da se bune oni koji se još nisu pomirili sa promjenama koje su se desile u avgustu 2020. godine. 

Saopštio je da je broj poljoprivrednih gazdinstava porastao sa preko 18 hiljada na skoro 24,9 hiljada gazdinstava.

Napomenuo je i da trenutno nijedna zemlja u Evropi ne izdvaja za poljoprivredu pet odsto iz budžeta.

Problem viška mlijeka se preuveličava, rekao je Joković, ilustrujući svoj stav podatkom da je tokom protesta prošle jeseni u želji da pomogne proizvođačima i mljekarima, Ministarstvo poljoprivrede za tri sedmice otkupilo i izvezlo svega 36 hiljada litara mlijeka, čija je vrijednost iznosila 18 hiljada eura.

Kazao je i da se tokom nedavnog protesta na javni poziv za otkup viška mlijeka iz mljekarskog sektora niko nije javio.

"Tresla se gora, rodio se miš, a poslije dva dana dobili smo zahtjev za ljeto. Isti oni koji su protestovali da neće da otkupe, sada su tvrdili da će im faliti mlijeka. Ja odgovorno tvrdim, nijesu htjeli da ga izvezu zato što im je trebalo ovdje, ali je pravljen performans da se napravi da se nešto ne radi", rekao je on, odgovarajući poslanici Aleksandri Despotović (DPS).

Odgovarajući joj zašto Crna Gora nije iskoristila pravo i privremeno obustavila uvoz mlijeka, Joković je kazao da to nije izvodljivo, jer smo preuzeli obaveze kao članica CEFTA i kandidat na pragu članstva u EU.

Oskar Huter (DPS) je rekao da je iz Jokovićevih odgovora jasno da MPŠV nema strategiju rješavanja viškova mlijeka. Naveo je i da je nedopustivo da ministar kaže da protestuju oni farmeri koji se nisu pomirili s izbornim porazom DPS-a 2020. godine.

Despotović je naglasila da Joković banalizuje stanje u stočarstvu ističući političke podjele među farmerima. Takođe, ukazala je i da Ministarstvo nije učinilo ništa da se poveća agrobudžet.

Ilir Čapuni (Albanska alijansa) rekao je Jokoviću da je razumljivo što se na ime poljoprivrede najviše ulaže na sjeveru države, ali je ukazao da Ulcinj, pored veoma razvijenog maslinarstva, ima i druge grane poljoprivrede visoko razvijene i zato zaslužuje više ulaganja i brige države po tom pitanju.

Vladislav Bojović (DNP) je podržao ministra da traži od Vlade da se pronađu sredstva koja će omogućiti kupovinu poljoprivredne mehanizacije onima koji za to nisu dobili sredstva iz IPARD fondova.

Uvoz veći zbog većeg broja turista

Enormno povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda nastalo je, između ostalog, i zato što je došlo do rasta broja turista, rekao je Joković odgovarajući poslaniku Huteru.

Ipak, priznao je "ono što je evidentno jeste da je Crna Gora dosta zavisna od uvoza poljoprivrednih proizvoda i biće jedan duži period".

Istakao je i da statistika o uvozu hrane ne prikazuje pravu sliku, jer, kako je rekao, pod poljoprivrednim proizvodima podrazumijvaju se i konditorski proizvodi, kafa, banane, ananas, kao i duvanski proizvodi, "što ne postoji nigdje u Evropi".

"Suština je konfiguracija terena, podneblje, isplativost proizvodnje, i to je nemoguće sve sanirati. Ali ključni razlog za to je povećanje broja turista i povećanje standarda, jer za vrijeme vaše za 222 eura ništa nijesu mogli da kupe, bili su na ivici egzistencije",  kazao je Joković.