Ustavne promjene u Crnoj Gori ponovo su u fokusu kao ključni uslov za zatvaranje preostalih poglavlja i sam finiš evropskih integracija
Foto: SCG
Glavni cilj ovih izmjena je reforma pravosuđa, uklanjanje političkog uticaja kod izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i uvođenje efikasnijih mehanizama za deblokadu institucija kada nema potrebne većine u Skupštini.
Skupštinska matematika pokazuje da bi ove promjene mogle dobiti podršku najvećeg dijela parlamenta, a možda i svih poslanika. Za dvotrećinsku većinu potrebna su 54 glasa, a trenutni raspored snaga nudi jasnu računicu.
Vladajuću većinu čini 49 poslanika, i to Pokret Evropa sad 19, Nova srpska demokratija sa 11 (9 matičnih, plus poslanik Ujedinjene i bivši poslanik Demokratske narodne partije), Demokrate sa 7, SNP/Civis sa tri, Bošnjačka stranka sa šest i Albanci sa tri poslanika. Sa glasovima nezavisnih poslanika Miodraga Lakovića, Nikole Janovića, Radinke Ćinćur i Jevrosime Pejović, ta brojka raste na 53.To znači da bi i Građanski pokret URA morao da glasa, kako bi se formalno prešao ustavni prag.
Ipak, u ovom procesu se realno računa i na DPS, čime bi se išlo ka potpunom konsenzusu u parlamentu. Očekuje se da će DPS glasati za ustavne promjene, ali ne bezuslovno. Svoju podršku će najvjerovatnije usloviti konkretnim zahtjevima i izmjenama dva ključna zakona iz sektora bezbjednosti – Zakona o ANB-u i Zakona o unutrašnjim poslovima.
Ova politička trgovina oko kontrole i profesionalizacije bezbjednosnih službi biće ključna tačka pregovora. Ukoliko se postigne dogovor o ovim zakonima, otvara se prostor da ustavne reforme prođu uz podršku kompletne Skupštine, što bi Briselu poslalo poruku o političkoj stabilnosti u zemlji.
Ustavne promjene test odgovornosti za političare
Iako se konstano ističe važnost usvajanja predloženih izmjena Ustava zarad daljeg napretka u evropskim integracijama, nezavisna poslanica Maja Vučelić napominje da one nisu samo EU agenda već su važne za jačanje institucija.
– Predloženim izmjenama trebalo bi dodatno da ojačamo pravni sistem i pokažemo da smo sposobni da donosimo odluke koje su u interesu svih građana. Vjerujem da će do kraja jula biti dovoljno političke odgovornosti i zrelosti da se obezbijedi potrebna podrška. Nakon svih pozitivnih poruka koje je Crna Gora dobila od naših evropskih partnera i uspješno organizovanog Samita u Tivtu, važno je da pokažemo da umijemo da se okupimo oko pitanja koja su od državnog interesa – kazala je Vučelić za "Dan".
Ističe da je situacija u kojoj se očekuje odlučivanje o promjenama najvišeg pravnog akta prilika da se na djelu pokaže ko se istinski zalaže da Crna Gora stigne do punopravnog članstva u EU.
– Evropski put ne može biti samo politička poruka već mora biti potvrđen konkretnim odlukama. Ne nalazimo se u "običnom" političkom mandatu. Nalazimo se u trenutku kada građani od svih nas očekuju ozbiljnost i odgovornost, posebno kada su u pitanju državni interesi. Zato vjerujem da će upravo ove ustavne promjene biti prilika da pokažemo političku zrelost i da državni interes stavimo ispred partijskih razlika. Pozivam opoziciju da se ostavi političkih kalkulacija i da podrškom ovim izmjenama pokaže da je iskreno posvećena evropskom putu Crne Gore – zaključila je poslanica.
Da je usvajanje ustavnih izmjena više od obaveza iz evropske agende, smatra i poslanik vladajućeg PES-a Darko Dragović. Napominje da je to jedan od značajnih uslova za zatvaranje preostalih poglavlja, ali i pokazatelj jasne volje za dodatnim jačanjem nezavisnosti tužilačkog savjeta kao krovne institucije koja obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva.
– Predloženim izmjenama Vlada formalizuje stav da ne treba da postoji apsolutno nikakav uticaj izvršne vlasti prilokom donošenja odluka od strane Tužilačkog savjeta. Takođe, jača se pozicija CBCG kao vrhovne finansijske ustanove čiji je primarni zadatak očuvanje stabilnosti finansijskog sistema. Predloženim ukidanjem imuniteta ministara za krivična djela iz oblasti korupcije dobija na značaju odgovornost članova Vlade za sve odluke – kazao je Dragović za "Dan".
Dragović: Loptica je kod opozicije
Dragović napominje da postupak promjene Ustava iziskuje široki društveni dogovor i neophodnost postojanja 2/3 većine u svakom trenutku.
– Naime, rizikovanjem da se uđe u proces glasanja bez potrebne većine prouzrokuje opasnost da se nezglasavanjem ustavnih promjena cijeli postupak odloži za godinu dana, što bi zaista negativno uticalo na naš dalji evropski put. No, loptica je kod opozicije i uskoro ćemo vidjeti da li su samo deklarativno za EU, a suštinski glavni kočničari reformi – zaključuje Dragović.
KOMENTARI (0)