Kanada predlaže zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina

Foto: Ilustracija/Pixabay

Kanada predlaže zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina, po uzoru na sličan zakon koji je Australija usvojila krajem prošle godine.

Međutim, za razliku od australijskog modela, tehnološke kompanije mogle bi izbjeći zabranu ukoliko dokažu da imaju politike i mjere kojima se smanjuje rizik od štetnog uticaja na maloljetnike.

Predloženi zakon uključuje širok spektar mjera za regulaciju chatbotova zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, kao i ograničavanje „štetnog sadržaja“ na internetu. Takođe predviđa osnivanje regulatornog tijela koje bi nadziralo poštovanje pravila od strane tehnoloških kompanija. Dio organizacija koje se zalažu za slobodu govora upozorava da bi zakon mogao dovesti do širenja cenzure.

Prijedlog dolazi u trenutku kada roditelji i organizacije za zaštitu djece sve glasnije traže jaču zaštitu najmlađih na internetu, dok i druge države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, razmatraju slične mjere.

Zakon, nazvan Zakon o bezbjednim društvenim mrežama (Safe Social Media Act), predstavio je u srijedu u Donjem domu parlamenta ministar kulture Mark Miler.

Početkom sedmice Miler je izjavio da je donošenje zakona o sprečavanju štetnih sadržaja na internetu prioritet za kanadsku vladu jer su posljedice ozbiljne.

„Dovoljno je reći da ćemo preduzeti sve razumne mjere kako bismo osigurali bezbjednost djece u ovoj zemlji“, kazao je novinarima.

Pritisak na Kanadu da usvoji zakon o bezbjednosti na internetu raste već godinama, naročito nakon što prethodna liberalna vlada dva puta nije uspjela da sprovede slične zakonske inicijative.

Pojedine države već su usvojile slične propise, među njima Ujedinjeno Kraljevstvo sa Zakonom o bezbjednosti na internetu, kao i Francuska i Novi Zeland.

Pitanje bezbjednosti vještačke inteligencije posebno je došlo u fokus nakon smrtonosne pucnjave u školi u Britanskoj Kolumbiji u februaru ove godine. Kasnije je otkriveno da je osamnaestogodišnji osumnjičeni mjesecima prije napada koristio ChatGPT za razgovore o nasilju vatrenim oružjem. U napadu je ubijeno osam osoba, uključujući šestoro male djece.

Nakon toga kompanija OpenAI našla se na meti kritika jer nije prijavila nalog osumnjičenog policiji. Generalni direktor kompanije Sem Altman uputio je pisano izvinjenje porodicama žrtava.

Ipak, u Kanadi ne postoji jedinstven stav o tome da li bi trebalo donositi posebne zakone koji regulišu štetne sadržaje na internetu.

Neke organizacije za zaštitu slobode govora smatraju da bi se problem mogao rješavati kroz postojeće odredbe Krivičnog zakonika.

Tekst predloženog zakona C-34 navodi sedam kategorija „štetnog sadržaja“, među kojima su sadržaji koji podstiču vršnjačko nasilje nad djecom, šire mržnju ili pozivaju na nasilje.

Maksimalna kazna za kršenje zakona iznosila bi 10 miliona dolara ili tri odsto ukupnog globalnog prihoda kompanije, zavisno od toga koji je iznos veći.

Vlada navodi da će zakon omogućiti osnivanje nezavisne Komisije za digitalnu bezbjednost Kanade, čije bi članove imenovala savezna vlada.

I druge države razmatraju zabrane

Zabrane društvenih mreža za maloljetnike razmatraju i druge zemlje. U Ujedinjenom Kraljevstvu naredne sedmice očekuje se odluka o mogućoj zabrani za mlađe od 16 godina.

U Grčkoj bi zabrana za djecu mlađu od 15 godina trebalo da stupi na snagu u januaru.

Australija je prije šest mjeseci postala prva država na svijetu koja je zabranila pristup društvenim mrežama mlađim tinejdžerima i djeci. Međutim, zakon je od tada naišao na kritike zbog ograničene efikasnosti.

Prema tom zakonu, osobe mlađe od 16 godina ne mogu otvarati nove naloge na platformama poput Instagrama, Fejsbuka i TikToka, dok su postojeći nalozi ugašeni.

Društvene mreže suočavaju se sa kaznama do 49,5 miliona australijskih dolara za ozbiljna ili ponovljena kršenja pravila. Zakon od kompanija zahtijeva da preduzmu „razumne korake“ kako bi djecu držale podalje od svojih platformi, uključujući korišćenje različitih tehnologija za provjeru starosti korisnika, poput ličnih dokumenata, prepoznavanja lica ili glasa.

Međutim, prema nedavnom istraživanju australijske vlade, oko 70 odsto roditelja navelo je da njihova djeca i dalje koriste društvene mreže. Mnogi su istakli da platforme nijesu tražile potvrdu uzrasta ni nakon stupanja zakona na snagu.

Australijske vlasti saopštile su da su pokrenule pet istraga zbog sumnje da kompanije ne poštuju zakon, uključujući Fejsbuk, Instagram, Snepčet i TikTok.

Sara Ostin iz organizacije Children First Canada, koja godinama zagovara donošenje zakona o štetnim sadržajima na internetu, smatra da bi kanadska odluka da ostavi mogućnost izuzeća za kompanije mogla imati pozitivan efekat.

Prema njenim riječima, takvo rješenje podstiče kompanije da unaprijede bezbjednosne politike i zaštitu korisnika.

„To neće koristiti samo djeci, već i svim Kanađanima koji koriste ove platforme“, kazala je Ostin.

Dodala je da Kanada zaostaje za drugim državama kada je riječ o regulisanju bezbjednosti na internetu, ali da novi zakon predstavlja priliku da zemlja postavi standarde uoči predstojećeg samita G7.