Dehidracija kod djece jedan je od češćih zdravstvenih problema koji se često prekasno primijeti. Budući da dječiji organizam brže gubi tekućinu, važno je da roditelji prepoznaju simptome na vrijeme i spriječe komplikacije.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Poseban oprez potreban je tokom toplijih dana, ali i u periodima kada dijete ima povišenu temperaturu, proljev ili povraćanje, jer tada dolazi do pojačanog gubitka tekućine i elektrolita.

Simptomi dehidracije kod djece mogu biti blagi u početku, ali se ne smiju zanemariti. Najčešće se javljaju suha usta i usne, pojačana žeđ, tamnija mokraća i rjeđe mokrenje, kao i glavobolja i slabija koncentracija.

Kod neke djece mogu se primijetiti i promjene u ponašanju, poput razdražljivosti, umora, nervoze ili bezvoljnosti. Jedan od znakova može biti i izostanak suza prilikom plača.

Dehidracija utječe i na ravnotežu elektrolita u organizmu, uključujući natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum i hloride, koji su važni za normalno funkcionisanje tijela.

Prevencija je ključna, pa se preporučuje da djeca tokom dana redovno piju vodu, čak i kada ne osjećaju žeđ. Najbolje je da uvijek imaju dostupnu bočicu s vodom i da uzimaju manje količine tekućine u više navrata, posebno tokom toplijih dana ili bolesti.

Također je važno da roditelji vode računa o ishrani djeteta, jer voće i povrće s visokim udjelom vode, poput lubenice, narandže, krastavca i jagoda, mogu pomoći u održavanju dobre hidratacije.

Djeci treba nuditi vodu redovno tokom dana, a ne čekati da osjete žeđ, jer je žeđ već znak blage dehidracije.

Tokom boravka napolju, posebno ljeti, preporučuje se izbjegavanje direktnog sunca u najtoplijem dijelu dana, kao i pravljenje čestih pauza u hladu. Ako dijete ima fizičku aktivnost ili se bavi sportom, potrebno je osigurati dodatni unos tekućine prije, tokom i nakon aktivnosti.