To što institucije više nijesu u obavezi da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) dostavljaju odluke o zapošljavanju i angažovanju lica tokom izborne kampanje oduzelo je jedan od ključnih alata ASK za kontrolu zapošljavanja u javnom sektoru tokom budućih izbornih procesa, objavljuje Raskrinkavanje. me, Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Foto: Ilustracija/Pixabay

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (ZFSPIK) propisuje da se u vrijeme izborne kampanje mogu izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme samo ako je to radno mjesto predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

Izmjenama ZFPSIK od jula 2025. godine, zabranjuje se i zaključivanje ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima kao i izmjena akata o sistematizaciji radnih mjesta za vrijeme trajanja izborne kampanje. Ove mjere sada obuhvataju i privredna društva u državnom i opštinskom vlasništvu, te nezavisne, samostalne i regulatorne agencije, što ranije nije bio slučaj.

No, istovremeno, više ne postoji zakonska obaveza da se sve odluke o zapošljavanju u javnom sektoru, zajedno sa pratećom dokumentacijom, dostavljaju Agenciji u roku od tri dana od njihovog donošenja.

Da ukidanjem obaveze dostavljanja odluka, ASK ostaje bez osnovnog izvora informacija na osnovu kojeg je mogla pokretati kontrole ocijenio je za Raskrinkavanje.me zamjenik izvršne direktorice i direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

- Drugim riječima, ASK bi sada trebalo da otkriva nepravilnosti bez podataka koji su joj za to neophodni. To je kao da od poreske inspekcije očekujete da kontroliše plaćanje poreza, ali joj ukinete pristup poreskim prijavama. Ukoliko se kontrola bude zasnivala na tome da ASK naknadno traži dokumentaciju od institucija ili reaguje tek po prijavama građana i medija, sistem će biti sporiji, manje efikasan i podložniji prikrivanju zloupotreba - kaže Milovac.

On dodaje da iskustvo MANS-a pokazuje da su upravo podaci o zapošljavanju i angažovanju tokom kampanja bili među najvažnijim indikatorima moguće zloupotrebe državnih resursa.

- Zato je i uvedena obaveza da se takve odluke dostavljaju ASK-u u kratkom roku, kako bi kontrola bila preventivna, a ne naknadna. Sada dolazimo u situaciju da se odustaje od jednog od rijetkih mehanizama koji je omogućavao pravovremeni nadzor. Teško je očekivati da će kontrola biti efikasnija ako ASK više neće imati automatski uvid u odluke koje treba da kontroliše. U praksi, to znači da će eventualne zloupotrebe biti mnogo teže otkriti dok kampanja traje. A kontrola koja dolazi nakon izbora uglavnom nema efekat odvraćanja i ne može poništiti političku korist ostvarenu kroz nezakonito zapošljavanje - poručuje Milovac.

Ipak, iz ASK-a uvjeravaju da će uprkos novim zakonskim rješenjima Agencija i dalje koristiti sva zakonom propisana ovlašćenja za pribavljanje podataka, informacija i dokumentacije, kako kažu, neophodne za vršenje nadzora i utvrđivanje eventualnih povreda zakona.

- Obaveza objavljivanja akta o sistematizaciji radnih mjesta i zaključenih ugovora na zvaničnoj internet stranici organa biće od posebnog značaja za obezbjeđivanje transparentnosti i efikasno sprovođenje kontrola. Pored toga, Agencija će postupati po svim podnijetim prigovorima, prijavama i drugim saznanjima koja mogu ukazivati na moguće nepravilnosti u primjeni Zakona - kazali su iz Agencije u odgovorima dostavljenim našem portalu.

Naglašavaju da Agencija pozdravlja izmjene člana 44. Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima je tokom trajanja izborne kampanje izričito zabranjeno angažovanje lica po osnovu ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

- Istovremeno, važno je naglasiti da Zakon ne uvodi potpunu zabranu zapošljavanja tokom izborne kampanje. Zapošljavanje je i dalje moguće u slučajevima kada je riječ o radnim mjestima predviđenim aktom o sistematizaciji, u skladu sa zakonom. U ovom segmentu neophodno je obezbijediti punu transparentnost procesa, kroz objavljivanje akta o sistematizaciji radnih mjesta i zaključenih ugovora na zvaničnoj internet stranici organa bez odlaganja. Istovremeno, potrebno je osigurati da se akt o sistematizaciji ne smije mijenjati tokom trajanja izborne kampanje - dodaju iz ASK-a.

Navode i da je cilj da se, uz puno poštovanje zakonskog okvira, javnosti i dalje omogući pristup relevantnim informacijama koje doprinose jačanju povjerenja u izborni proces i efikasni nadzor nad primjenom Zakona.

- Posebno je važno da institucije nadležne za praćenje primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama djeluju efikasno i ostvaruju punu saradnju sa Agencijom u postupcima kontrole obaveznog objavljivanja podataka. Takva saradnja od ključnog je značaja za pravovremeno i potpuno utvrđivanje činjenica, kao i eventualnih povreda zakona od strane obveznika - dodaju iz ASK-a.

Domet reforme pokazaće budući izbori
Iz ASK-a poručuju da će nastaviti da redovno, blagovremeno i transparentno informišu javnost o rezultatima sprovedenih kontrola, utvrđenim činjenicama i eventualnim povredama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

- Agencija smatra da će jasno definisanje zabrane angažovanja po navedenim ugovornim osnovama doprinijeti smanjenju rizika od zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe, imajući u vidu da su upravo ovi vidovi angažovanja u praksi prepoznati kao posebno osjetljivi sa aspekta mogućeg političkog uticaja tokom izbornih procesa - kazali su u ASK-u.

Dodaju da će, ipak, stvarni dometi i efekti primjene novih zakonskih rješenja moći cjelovito da se sagledaju tek kroz njihovu primjenu u praksi i sprovođenje nadzora tokom narednih izbornih kampanja.

S druge strane, Milovac upozorava da je problem mnogo širi od samog jednog člana zakona, te da je politička korupcija u Crnoj Gori ostala sistemski problem.

- Iako su se 2020. godine desile značajne političke promjene, one nijesu dovele do suštinske promjene modela upravljanja državnim resursima. Promijenili su se politički akteri, ali ne i mehanizmi kroz koje partije dolaze do političke prednosti koristeći institucije, javna preduzeća i budžetska sredstva - poručuje on.

Dodaje i da nas iskustvo uči da je u Crnoj Gori i dalje moguće dobiti izbore kroz zloupotrebu javnih resursa, politički motivisana zapošljavanja i različite oblike kupovine političke podrške, bez ozbiljnog straha od pravnih ili političkih posljedica.

- Još više zabrinjava činjenica da ne vidimo dovoljno političke volje da se takvo stanje suštinski promijeni - zaključuje Milovac.