Sve više ljudi prvo pita ChatGPT za dijagnozu, a tek onda odlazi kod ljekara. Dok jedni tvrde da im je vještačka inteligencija pomogla da konačno otkriju uzrok zdravstvenih problema, ljekari upozoravaju da AI ne može da zamijeni pregled, iskustvo i kliničku procjenu.

 

 

Foto: Ilustracija/Pixabay

Vještačka inteligencija postaje sve češći sagovornik kada je zdravlje u pitanju. Mnogi danas, prije odlaska kod ljekara, otvore ChatGPT, Gemini ili Grok, opišu simptome, pošalju laboratorijske nalaze ili medicinsku dokumentaciju i pokušaju da saznaju šta bi moglo da stoji iza njihovih tegoba.

Dok jedni ove alate koriste kako bi bolje razumjeli ono što im je ljekar objasnio ili da bi se pripremili za pregled, drugi tvrde da su upravo zahvaljujući vještačkoj inteligenciji došli do dijagnoze do koje ljekari ranije nisu uspjeli da dođu. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da AI može biti koristan izvor informacija, ali nikako zamjena za pregled, dijagnostiku i mišljenje specijaliste.

Fotografija iz zdravstvene ustanove pokrenula raspravu
Koliko je ova pojava uzela maha pokazuje i fotografija koja je posljednjih dana postala viralna na društvenim mrežama. Na njoj je prikazano obavještenje navodno postavljeno u jednoj zdravstvenoj ustanovi.

U poruci se navodi da preporuke dobijene od ChatGPT-a ili drugih alata vještačke inteligencije ne predstavljaju razlog za pregled, kao i da raspravljanje sa ljekarom o zaključcima koje je donio AI nije primjeren način komunikacije.

Autentičnost fotografije nije potvrđena, a pojedini korisnici našalili su se da je i samo obavještenje možda napisala vještačka inteligencija. Ipak, mnogo više pažnje privukla su iskustva ljudi koja su uslijedila u komentarima.

Pacijenti tvrde da im je AI pomogao da dođu do prave dijagnoze
Brojni korisnici opisali su situacije u kojima su mjesecima obilazili ljekare bez konkretnog odgovora, dok im je razgovor sa nekim od AI alata ukazao na mogući uzrok problema.

Jedna korisnica napisala je da joj je ChatGPT pomogao nakon što je dugo išla "od ljekara do ljekara", a da niko nije uspijevao da utvrdi uzrok njenih zdravstvenih tegoba.

Slično iskustvo podijelio je i jedan korisnik LinkedIna. Naveo je da je gotovo osam mjeseci liječio povredu koljena, ali da tri ortopeda nisu postavila tačnu dijagnozu. Kada se ponovo povrijedio, zamolio je Grok da analizira rendgenski snimak, a alat je, kako tvrdi, za manje od jednog minuta ukazao na pravi problem.

U komentarima su se nizala i druga slična iskustva. Pojedini korisnici tvrde da ih je upravo razgovor sa AI usmjerio ka odgovarajućem specijalisti, koji je kasnije potvrdio dijagnozu i započeo liječenje. Jedan od njih naveo je da trenutno isprobava terapiju koju mu je predložila vještačka inteligencija, uz opasku da je, prema njegovom mišljenju, hirurgija i dalje oblast u kojoj tehnologija ne može zamijeniti ljekare.

Stručnjaci upozoravaju na oprez
Iako ovakve priče postaju sve češće, stručnjaci upozoravaju da pojedinačna iskustva ne znače da vještačka inteligencija može pouzdano postavljati dijagnoze.

Posljednjih godina objavljeno je više istraživanja koja pokazuju da veliki jezički modeli u pojedinim situacijama mogu veoma precizno povezati simptome sa mogućim oboljenjima. Međutim, ti rezultati uglavnom dolaze iz kontrolisanih uslova i ne mogu zamijeniti pregled, razgovor sa pacijentom i kliničku procjenu koju obavlja ljekar.

Gemini ga je uputio gastroenterologu
Svoje iskustvo za Forbes Srbija ispričao je i sagovornik R. M, koji tvrdi da mu je upravo Gemini pomogao da pronađe uzrok zdravstvenih problema sa kojima se dugo borio.

Kako kaže, sve je počelo liječenjem visokog krvnog pritiska. Nakon uvođenja dodatne terapije pojavili su se napadi aritmije i ubrzan puls u mirovanju. Zbog toga je obilazio različite specijaliste, radio brojne preglede i više puta završio u hitnoj službi.

Tek nakon razgovora sa Geminijem dobio je sugestiju da bi uzrok njegovih tegoba mogla biti hijatus hernija, odnosno želudačna kila.

Nakon pregleda kod gastroenterologa i gastroskopije ispostavilo se da je upravo ta dijagnoza bila tačna. Kako navodi, nijedan od ljekara koje je prethodno obišao nije ga uputio na gastroenterološki pregled.

"To je nastavak priče o doktoru Guglu"
Predsjednik Udruženja pacijenata Savo Pilipović smatra da je sve veći broj ljudi koji zdravstvene savjete traže od ChatGPT-a logičan nastavak prakse poznate kao "pitaj doktora Gugla".

Kako kaže za Forbes Srbija, tome doprinosi stanje zdravstvenog sistema. Dugo čekanje na preglede, otežan pristup ljekarima i složene procedure podstiču ljude da odgovore pokušaju pronaći na internetu. Tome doprinose i strah od odlaska kod ljekara, ali i nedostatak vremena.

Pilipović podsjeća da u pojedinim dijelovima Srbije nema dovoljno ni ljekara opšte prakse, a kamoli specijalista, zbog čega su stanovnici udaljenih mjesta često prinuđeni da informacije traže na druge načine.

Ipak, smatra da ovakav pristup ima i prednosti i mane.

– Pacijenti nekada zaista dobiju koristan savjet, ali ne mogu biti sigurni da je on uvijek tačan. S druge strane, dešava se i da ljekari postave pogrešnu dijagnozu, što dodatno narušava povjerenje u zdravstveni sistem – kaže Pilipović.

Kardiolog: AI može pomoći, ali ne može zamijeniti pregled
Specijalista kardiologije iz jedne privatne zdravstvene ustanove kaže da se sa ovom praksom susreće gotovo svakodnevno.

Pacijenti sa blažim tegobama često dolaze na pregled tek nakon što su prethodno razgovarali sa ChatGPT-om ili nekim drugim AI alatom.

Prema njegovom mišljenju, to nije nužno loša pojava jer pokazuje da ljudi žele da se informišu i vode računa o svom zdravlju.

Ipak, naglašava da informacije dobijene od vještačke inteligencije moraju biti samo uvod u pregled kod specijaliste, a ne njegova zamjena.

Dodaje da AI već pronalazi svoje mjesto u medicini, posebno u dijagnostici, analizi medicinskih snimaka i obradi velikih količina podataka.

Šta vještačka inteligencija može, a šta ne?
Ljekari ističu da AI može biti veoma koristan kada treba objasniti medicinske termine, pomoći pacijentu da razumije laboratorijske nalaze, pripremiti pitanja za pregled ili pojasniti već postavljenu dijagnozu. Na taj način može doprinijeti boljoj komunikaciji između pacijenta i ljekara.

Međutim, vještačka inteligencija ne može obaviti fizički pregled, procijeniti izgled pacijenta, uočiti znakove bolesti koji nisu zapisani u nalazima niti preuzeti odgovornost za izbor terapije. Upravo zbog toga odgovore koje daje treba posmatrati kao polaznu tačku za razgovor sa ljekarom, a ne kao konačnu odluku o liječenju.

Dermatolozi: Algoritam nema kliničko rasuđivanje
Specijalista dermatovenerologije dr Milica T. Stevanović ističe da je vještačka inteligencija postala dio svakodnevice, ali da je treba posmatrati isključivo kao alat za informisanje.

Kako objašnjava, AI može veoma brzo obraditi ogromnu količinu podataka, ali nema sposobnost kliničkog rasuđivanja, ne sagledava cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta i ne može procijeniti sve okolnosti koje ljekar uočava tokom pregleda.

Zbog toga upozorava da oslanjanje na vještačku inteligenciju prilikom postavljanja dijagnoze ili izbora terapije može dovesti do odlaganja pravovremene dijagnostike i liječenja.

Dodaje da se ona i njene kolege sve češće susreću sa pacijentima koji na pregled dolaze sa već formiranim mišljenjem zasnovanim na odgovorima AI alata.

Prema njenim riječima, mnogi nisu svjesni da modeli poput ChatGPT-a nisu medicinske enciklopedije, već sistemi koji odgovore generišu na osnovu obrazaca iz velike količine podataka. Upravo zbog toga mogu dati nepotpune ili netačne informacije.

Najveći rizik, smatra ona, nastaje kada pacijent više povjerenja pokloni algoritmu nego ljekaru koji može da ga pregleda, sasluša i procijeni njegovo stanje.

Ističe i da pretraživanje simptoma na internetu često izaziva dodatni strah jer ljudi teško razlikuju pouzdane informacije od senzacionalističkih sadržaja. Zato pacijentima savjetuje da, umjesto oslanjanja na samodijagnozu, zakažu pregled kako bi dobili stručno mišljenje i odgovarajući plan liječenja.

AI kao pomoćnik, ali ne i zamjena za ordinaciju
Sagovornici se, uprkos različitim iskustvima pacijenata, slažu u jednom – način na koji ljudi traže zdravstvene informacije ubrzano se mijenja i vještačka inteligencija će vjerovatno sve češće biti prvi korak kada se pojave simptomi.

Ipak, konačna dijagnoza, odluka o terapiji i odgovornost za liječenje i dalje pripadaju ljekaru. Vještačka inteligencija može pomoći da pacijent bolje razumije svoje stanje i pripremi se za pregled, ali ne može zamijeniti iskustvo, kliničko rasuđivanje i neposredan kontakt sa stručnjakom.

Ako želiš, mogu ga dodatno prilagoditi novinskom stilu (kraći i dinamičniji), portalu ili televizijskom prilogu.