Prepoznajući potrebu za stručnjacima koji će moći da odgovore na sve složenije digitalne izazove, Univerzitet Crne Gore (UCG) je prošle godine pokrenuo novi master program na engleskom jeziku Informaciona bezbjednost. Program je usmjeren na obrazovanje kadrova koji će razumjeti savremene bezbjednosne rizike i povezati znanja iz oblasti tehnologije, prava, ekonomije i upravljanja.

Foto: UCG

O tome zašto je obrazovanje stručnjaka za informacionu bezbjednost važno za budućnost Crne Gore, kakve izazove donose vještačka inteligencija i nove tehnologije, koje mogućnosti ovaj master program otvara mladima, ali i kakvu ulogu univerzitet ima u stvaranju digitalno otpornog društva, razgovarali smo sa doc.dr Andreja Mihailović kazala je da danas više nije moguće ozbiljno govoriti o razvoju države, ekonomskom suverenitetu, kvalitetu javnih usluga ili zaštiti osnovnih prava, a da se istovremeno ne govori o digitalnoj otpornosti.

- Digitalizacija nije tehnička modernizacija administracije, već promjena same institucionalne logike države. Ona mijenja način na koji se vrše javna ovlašćenja, kako se proizvodi ekonomska vrijednost, kako građani ostvaruju prava i kako se povjerenje u institucije gradi, čuva ili gubi u prostoru podataka, algoritama i digitalnih infrastruktura. Zato u savremenoj državi informacioni sistemi više nijesu pomoćni administrativni instrumenti, već noseća operativna osnova, a u pojedinim sektorima i uslov samog funkcionisanja javnog poretka - rekla je Mihailović.

Poreski sistem, zdravstvo, energetika, finansije, pravosuđe, elektronske komunikacije, obrazovanje, saobraćaj i javni registri, kako je rekla, danas zavise od dostupnosti, integriteta i pouzdanosti digitalnih sistema.

- Kada su ti sistemi kompromitovani, ne nastaje samo tehnički kvar, već poremećaj u načinu na koji država izvršava svoje funkcije, privreda održava kontinuitet, a građani ostvaruju prava. To znači da se promijenio i sam pojam bezbjednosti - navela je Mihailović.