Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je danas prijedlog Evropske komisije za reformu procesa proširenja, javlja briselski portal Juronjuz.

Foto: Vlada Crne Gore

Ona je na Konferenciji hrvatskih ambasadora u Zagrebu iznijela planove Komisije za postepenu integraciju zemalja, strožu provjeru kandidata i novu metodologiju proširenja.

„Svijet se promijenio. I proširenje se mora promijeniti sa njim“, rekla je Kos.

EU se priprema za više od 30 članica

Kos je izložila glavne elemente predstojeće revizije politike EU usvojene prije proširenja, čiji je cilj da se ispita kako bi EU mogla da izgleda sa više od 30 zemalja članica.

Komisija je ponovo otvorila ovo pitanje kako bi povratila inicijativu prije razgovora lidera EU o proširenju u oktobru.

Kos je rekla da se EU suočava sa novim „Helsinškim trenutkom“, što se odnosi na okupljanje evropskih lidera u finskoj prijestonici koje je otvorilo put za veliko proširenje poslije Hladnog rata, kada se Uniji pridružilo 10 novih zemalja.

Evropska komesarka je istakla brz napredak Crne Gore kao vodećeg kandidata za pridruživanje, napredak Albanije u ispunjavanju ključnih kriterijuma vladavine prava, značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije i referendum na Islandu o nastavku procesa pristupanja.

„Komisija će predstaviti svoje ideje o tome kako se Evropska unija mora pripremiti dok se zemlje kandidati približavaju završnoj liniji pregovora o pristupanju. Po mom mišljenju, moramo da se bavimo sa četiri pitanja kako bismo izgradili konsenzus na najvišem nivou za prijem novih država članica“, rekla je Kos.

Reforme bez promjene ugovora EU

Ona je navela da će većoj EU biti potrebne značajne reforme kako bi ostala sposobna da djeluje i brzo se prilagođava u kriznim vremenima.

Komesarka Kos je rekla da bi se promjene u procesima donošenja odluka i institucionalnim aranžmanima mogle uvesti bez izmjena u ugovorima EU, koje bi zahtijevale duge pregovore i nepredvidljiv proces ratifikacije.

„Trebalo bi da ovo iskoristimo da bismo donošenje odluka učinili lakšim i fleksibilnijim. To bi takođe moglo da znači smanjenje broja oblasti u kojima jedna država članica može da blokira sve ostale. To bi moglo da znači i smanjenje naših institucija“, navela je Kos.

Ona je ukazala na mehanizam za pojačanu saradnju, koji omogućava manjoj grupi zemalja EU da pokrene inicijativu kada druge države članice nijesu spremne da to učine.

Strože zaštitne mjere za nove članice

Istakla je jačanje postojećih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo nazadovanje demokratskih standarda i vladavine prava u novim članicama, što je ideja koju je pet zemalja osnivača iznijelo na osnovu iskustava sa Mađarskom tokom vlasti bivšeg premijera Viktora Orbana.

„Moramo da napravimo korak dalje. Moramo da se postaramo da ne pustimo unutra trojanske konje. Ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Nedavno iskustvo je pokazalo da će možda biti potrebne jače zaštitne mjere kako bi se spriječila, i ako je potrebno ispravila, kršenja osnovnih principa i vrijednosti naše Unije“, rekla je Kos.

Taj prijedlog je kontroverzan, navodi Juronjuz, jer bi strože mjere mogle da budu u suprotnosti sa osnovnim principom EU da sa državama članicama treba postupati jednako i potencijalno stvoriti članice drugog reda.

Ambasador Crne Gore u EU Petar Marković rekao je za briselski portal da bi Podgorica bila naklonjena takvim zaštitnim mjerama, pod uslovom da se zasnivaju na objektivnim kriterijumima koji se procjenjuju od slučaja do slučaja.

„Takve mjere su nešto što mora, a ne što je lijepo da se ima. Ovo je ključno za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar naše Unije kako bismo prihvatili nove članice“, dodala je Kos, sugerišući da bi jače zaštitne mjere mogle i da olakšaju proces ratifikacije.

Postepena integracija umjesto principa „sve ili ništa“

Nekoliko zemalja članica, a posebno Francuska i Njemačka, predložile su da EU treba da revidira metodologiju proširenja, posebno putem postepene integracije, koja bi zemljama kandidatima ranije ponudila opipljive koristi od članstva.

„Proširenje EU mora da evoluira kako bi odgovorilo na današnju realnost“, rekla je Kos.

Ona je navela da bi protivnici EU mogli da iskoriste neizvjesnost i izvrše politički pritisak da osujete proces, koji može da traje i decenijama.

„Stoga u proširenju moramo da se udaljimo od logike ‘sve ili ništa’. Potreban nam je više strukturiran pristup da premostimo vrijeme kojeg više nemamo. Moramo da tražimo ambicioznije načine za postepenu integraciju“, rekla je komesarka Kos.

Juronjuz piše da hitnost da se metodologija proširenja preispita u velikoj mjeri proizilazi iz početka procesa pristupanja Ukrajine, jer se prijestonice EU pribojavaju da bi neki oblik članstva i bezbjednosnih garancija mogli da budu potreban dio eventualnog mirovnog sporazuma zemlje sa Rusijom, da bi se Kijev čvrsto vezao za Evropu.

Kos je napomenula da već postoje neke rane koristi koje kandidati za članstvo u EU mogu da ostvare, kao što je pridruživanje Jedinstvenom platnom području u eurima (SEPA) i povezivanje sa evropskom energetskom mrežom, dodavši da su to pozitivne stvari, ali ne i dovoljne.

Brisel mora da zaštiti budžet i interese EU

Evropska komesarka za proširenje je napomenula da Brisel mora da razumije uticaj koji će nove države članice imati na postojeće države članice i da zaštiti interese EU od mogućih rizika.

„Imamo iskustva sa dalekosežnim prelaznim mjerama za osiguranje da integracija novih zemalja teče glatko. I moramo da se postaramo da budžet EU može da nastavi da finansira naše prioritete“, dodala je Kos.

Način na koji nove države članice treba da budu uključene u budžet EU je sporna tačka među evropskim vladama, što dodatno komplikuje već napete pregovore o sljedećem Višegodišnjem finansijskom okviru, navodi Juronjuz.