Bubreg presađen sa genetski modifikovane svinje funkcionisao je u tijelu pacijenta 271 dan, što je najduži zabijleženi period do sada, saopštili su američki ljekari.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Tim Endruz rekao je da mu je transplantacija pružila „nadu“ i omogućila da mjesecima ne odlazi u bolnicu na dijalizu, odnosno filtriranje krvi pomoću aparata.

Tim iz bolnice Mass General Brigham navodi da njihov rad pokazuje da bi svinjski organi mogli da posluže kao svojevrsni „most“ dok pacijent čeka da mu postane dostupan ljudski organ za transplantaciju.

Međutim, svinjski bubreg je na kraju prestao da funkcioniše i morao je da bude uklonjen. Endruz je potom kratko ponovo bio na dijalizi, sve dok nije pronađen odgovarajući donor.

Ljekari i naučnici istražuju ksenotransplantaciju, odnosno korišćenje organa drugih vrsta, zbog nedostatka ljudskih organa za transplantaciju.

U SAD oko 100.000 ljudi čeka na transplantaciju bubrega, dok se godišnje obavi svega oko 25.000 takvih transplantacija. U Velikoj Britaniji na listi čekanja za bubreg nalazi se više od 7.000 ljudi. Endruzu je rečeno da bi mogao da čeka čak sedam godina da dođe na vrh liste, dok ljudi na dijalizi u prosjeku žive oko pet godina.

„Imao sam malo vremena... To postaje veoma depresivno“, rekao je.

Ideju o transplantaciji svinjskog bubrega opisao je kao „nadu“ i „svjetlo na kraju tunela“.

„Nada je najvažnija, šansa da se oslobodite aparata za dijalizu i živite svoj život.“

Genetski modifikovane svinje

Svinje se smatraju idealnim životinjama za ksenotransplantaciju. Njihovi organi približno su odgovarajuće veličine, a ljudi imaju i višegodišnje iskustvo u njihovom uzgoju.

Međutim, nije moguće jednostavno uzeti bubreg obične svinje i presaditi ga čovjeku. Ljudski organizam bi organ odmah prepoznao kao strano tijelo i pokrenuo snažan imunološki odgovor koji bi uništio bubreg.

Zbog toga su istraživači razvili minijaturne jukatanske svinje na kojima je napravljeno 69 genetskih modifikacija kako bi njihovi organi bili prilagođeniji ljudskom organizmu.

Tim promjenama uklanjaju se određene karakteristike svinjskih ćelija koje ljudski imuni sistem prepoznaje i napada.

Dodaje se i dio ljudske DNK koji pomaže da svinjsko tkivo bude manje uočljivo imunom sistemu, dok dodatne izmjene deaktiviraju viruse skrivene u svinjskoj DNK kako bi se spriječile infekcije.

Endruz je imao završni stadijum bolesti bubrega kao posljedicu dijabetesa tipa 2 i njegovi bubrezi su otkazivali. Imao je 66 godina kada mu je 25. januara 2025. godine obavljena ksenotransplantacija.

Prema podacima objavljenim u medicinskom časopisu The Lancet, presađeni svinjski bubreg počeo je odmah da funkcioniše.

Bubreg je radio 271 dan, sve dok nije uklonjen u oktobru iste godine. Tim je zatim 82 dana bio na dijalizi, prije nego što mu je u januaru ove godine presađen bubreg ljudskog donora. Taj organ za sada dobro funkcioniše.

Doktor Leonardo Rijela iz Centra za transplantacione nauke bolnice Mass General Brigham rekao je da nedostatak organa za transplantaciju predstavlja „krizu“.

„Naporno radimo kako bismo pružili nadu i zaista vjerujemo da ksenotransplantacija može da bude alternativa za pacijente koji nemaju živog donora, pri čemu bismo potencijalno mogli da izbjegnemo dijalizu dok ne dobiju organ za transplantaciju“, rekao je.

Zašto je svinjski bubreg počeo da otkazuje?

Postojali su rani znaci da Endruzov imuni sistem odbacuje organ, ali je to uspješno stavljeno pod kontrolu prilagođavanjem terapije.

Međutim, nakon otprilike šest mjeseci krvni sudovi u bubregu počeli su da se oštećuju, organ se upalio, a zatim je počeo da otkazuje.

Još nije potpuno jasno zbog čega se to dogodilo, jer nije bilo znakova da antitijela napadaju svinjski bubreg.

Ljekari su u radu objavljenom u časopisu The Lancet zaključili da ovaj slučaj pokazuje i potencijal i izazove koji još postoje kada je riječ o kliničkoj ksenotransplantaciji bubrega.