Prvi formalni sastanak hrvatske i crnogorske komisije zadužene za rješavanje pitanja školskog broda “Jadran” održaće se 9. oktobra u Zagrebu, na inicijativu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

Foto: Vlada Crne Gore

O brodu “Jadran” razgovaraće Komisija za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, predvođena ministrom odbrane Draganom Krapovićem, i hrvatsko Povjerenstvo za rješavanje pitanja povrata školskog broda “Jadran” i drugih pitanja sukcesije vojne imovine s Crnom Gorom.

U Vladinoj platformi podsjeća se da je Vlada 7. maja donijela odluku o formiranju Komisije i za predsjednika imenovala Krapovića.

Crna Gora je, kako se navodi, formiranjem ove komisije pokazala posvećenost očuvanju kulturnog i istorijskog nasljeđa, ali i spremnost za jačanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa Hrvatskom, s kojom dijeli demokratske vrijednosti i savezništvo u okviru Alijanse.

“Takođe, kao država koja vodi pregovarački proces za članstvo u EU, Crna Gora je svoju posvećenost istom demonstrirala kroz usklađivanje vanjske i odbrambene politike sa Evropskom unijom i teži rješavanju svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom, u cilju dostizanja punopravnog članstva u EU, koje je njen apsolutni spoljnopolitički prioritet”, navodi se u platformi.

Hrvatska potražuje od Crne Gore “Jadran”, koji je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije izgrađen 1933. godine u Njemačkoj. Zvanični Zagreb poručuje da je u pitanju hrvatski brod, koji mora biti vraćen u Split gdje je proveo većinu vremena tokom postojanja SFRJ, u tamošnjoj ratnoj luci “Lora”, Jugoslovenske ratne mornarice.

Crna Gora, međutim, pozivajući se na istorijske okolnosti oko raspada SFRJ 1991. i Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije koji su 2001. godine potpisale sve bivše jugoslovenske republike i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija u ime Srbije i Crne Gore, smatra da joj jedrenjak danas potpuno legalno pripada.

Zvanični Zagreb ne odustaje od “Jadrana” i vraćanje tog broda nameće kao jedno od tzv. otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom. Među otvorenim pitanjima, zbog kojih je Hrvatska Crnoj Gori u januaru 2025. godine blokirala zatvaranje poglavlja 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika), među kojima su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, promjena imena bazena u Kotoru…

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je 1. oktobra da “Jadran” nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, već da imaju dokumentaciju o svojini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara koju će zahtijevati.

“Gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru”, istakao je on.

Istakao je da je popis navodno otuđene imovine utvrđen još 1991, te da su 31. maja 1990. znali tačno sa čime raspolažu u Hrvatskoj:

“Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Dakle, mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba da skupljamo nikakve potpise”.

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je u petak poručio da bilateralna pitanja Crne Gore i Hrvatske treba odvojiti od pristupnog procesa Crne Gore EU, navodeći da do njega nikada nije stigao zahtjev zvaničnog Zagreba za potraživanja vrijedna 2,7 milijardi dolara.

“Kada sam preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova, na stolu me je sačekalo oko desetak otvorenih pitanja. Tada to pitanje nije bilo na stolu i sada ga nisam dobio na stolu”, rekao je Ibrahimović.