Nova analiza kineskih istraživača pokazuje da bi gradski putevi napravljeni djelimično od reciklirane čelične šljake mogli značajno da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, zagađenje vazduha i troškove održavanja.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Čelična šljaka je otpadni proizvod koji nastaje tokom proizvodnje čelika. Zbog velike čvrstoće i uglaste strukture pogodna je za izgradnju kolovoza. Istraživači su je kombinovali sa asfaltom modifikovanim epoksidom i dobili materijal koji je otporniji na habanje i deformacije od klasičnog asfalta.

Veća izdržljivost znači rjeđe popravke, manje saobraćajnih gužvi i manju potrošnju goriva, jer oštećeni kolovozi povećavaju potrošnju benzina i dizela.

Istraživači su testirali tri varijante sa 20, 35 i 50 odsto epoksida. Procijenjeno je da klasični kolovoz i varijanta sa 20 odsto epoksida traju oko šest godina, verzija sa 35 odsto oko 15, a ona sa 50 odsto do 20 godina.

Kao najbolji odnos trajnosti, troškova i uticaja na životnu sredinu izdvojena je varijanta sa 35 odsto epoksida.

Modeliranje na mreži gradskih puteva u Kini pokazalo je da bi masovnija primjena takvog kolovoza mogla znatno da smanji emisije ugljen-dioksida i PM2,5 čestica. Istraživači procjenjuju da bi, u zavisnosti od obima zamjene puteva, smanjena izloženost finim česticama mogla biti povezana sa sprečavanjem desetina hiljada prijevremenih smrti.

Procijenjene su i velike finansijske uštede, jer bi dugotrajniji putevi zahtijevali manje popravki i održavanja.
Ipak, postoje i nedostaci. Čelična šljaka nije jednako dostupna u svim djelovima zemlje, pa njen transport povećava emisije, a novi tip kolovoza zahtijeva i do sedam dana očvršćavanja prije potpunog otvaranja za saobraćaj.

Autori navode da bi sličan model mogao biti primjenjiv i u drugim brzo urbanizujućim zemljama sa razvijenom industrijom čelika, poput Indije i pojedinih država jugoistočne Azije i Afrike.