Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) saopštilo je da su pojedine vrste koje se nalaze na novoj Listi zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva uvrštene zbog obaveze usklađivanja sa evropskim direktivama i međunarodnim konvencijama, a ne zato što su nužno prisutne na teritoriji Crne Gore.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Iz ministarstva poručuju da će lista biti revidirana po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

MERS je 1. oktobra donio Pravilnik o utvrđivanju Liste zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i načinu ažuriranja liste, koji je objavljen u „Službenom listu Crne Gore - broj 144/26.

Iz ministarstva su, povodom navoda u javnosti o sadržaju liste, pojasnili da je ona formirana na osnovu Zakona o zaštiti prirode, ali i obaveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, međunarodnih konvencija i relevantnih stručnih dokumenata.

"Na Listi se, pored vrsta koje je Agencija za zaštitu životne sredine dostavila kao stručni predlog, nalaze i vrste preuzete iz Aneksa Direktive o staništima, kao obaveza usklađivanja i transpozicije koja proističe iz procesa pridruživanja EU",  navode iz MERS-a.

Dodaju da su u obzir uzete i vrste iz aneksa međunarodnih konvencija, među kojima su Bernska, CITES i Barselonska konvencija, kao i dokumenti Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), nacionalne i međunarodne crvene liste i druga stručna dokumentacija.

Iz MERS-a posebno reaguju na navode da se na listi nalaze izumrle vrste, kao i vrste koje ne žive na teritoriji Crne Gore.

"Navedene vrste su kroz transpoziciju preuzete sa Aneksa navedenih EU direktiva i međunarodnih konvencija",  saopštili su iz ministarstva.

 Objašnjavaju da se izumrle vrste mogu naći na međunarodnim listama zbog praćenja nivoa sigurnosti procjene, mogućnosti ponovnog otkrića, programa reintrodukcije, zaštite sličnih vrsta, sprečavanja šverca, kao i zbog istorijskog i naučnog značaja evidencije biodiverziteta.

 "To su kriterijumi Međunarodne unije za očuvanje prirode – IUCN, krovne međunarodne institucije u oblasti očuvanja prirode, sa kojima bi stručna javnost trebalo da bude upoznata", navode iz MERS-a.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da uvrštavanje vrste na listu ne znači nužno da ona prirodno obitava u Crnoj Gori.

"Države su obavezne da prate i kontrolišu međunarodnu trgovinu ugroženim divljim vrstama, što je obaveza iz CITES konvencije i EU regulative",  ističu iz MERS-a.

Iz Ministarstva naglašavaju da je tokom pristupanja Evropskoj uniji obavezno prenošenje svih vrsta i stanišnih tipova iz aneksa Direktive o staništima i Direktive o pticama u nacionalno zakonodavstvo.

"Kada država pristupa EU, ona mora usvojiti zakonodavstvo EU u potpunosti. Zakoni se ne mogu parcijalno usvajati na temelju ličnih nahođenja", poručuju iz MERS-a.

Kako navode, cilj je da se obezbijedi pravna usklađenost sa državama članicama i jedinstven sistem zaštite prirode.

"Država kandidatkinja mora prenijeti navedene vrste, čak i one koje prirodno ne obitavaju na njenoj teritoriji, zbog formiranja i održavanja jedinstvene pravne tekovine i kako bi država imala adekvatnu pravnu osnovu za njihovu zaštitu",  navode iz ministarstva.

MERS je pripremio i predlog posebnog pravilnika kojim će biti utvrđena Lista zaštićenih divljih vrsta ptica.

Kako objašnjavaju, takvo rješenje pripremljeno je u skladu sa sugestijama Evropske komisije, kako bi se nastavila transpozicija Direktive o pticama, dok su odredbe Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na ptice izdvojene u posebnu cjelinu u odnosu na zaštitu ostalih divljih vrsta.

U ministarstvu ističu da će se statusi zaštićenih vrsta mijenjati na međunarodnom, evropskom i nacionalnom nivou, zbog čega je predviđeno da se obje liste ažuriraju po potrebi, ali najmanje jednom godišnje.

Iz ministarstva su se osvrnuli i na navode da se pojedine vrste istovremeno nalaze na listi zaštićenih vrsta i u Pravilniku o lovnim sezonama divljači.

Naglašavaju da je riječ o pogrešnom tumačenju propisa.

"Pravilnik o lovnim sezonama divljači daje samo vremenski okvir kada se nešto može loviti, a da li se nešto može loviti zavisi od krovnih dokumenata koji se donose u skladu sa Zakonom, poput Strategije razvoja lovstva", pojašnjavaju iz MERS-a.

Dodaju da se evropski propisi iz oblasti zaštite životne sredine ne primjenjuju samo kroz akte Ministarstva ekologije, već i kroz politike i propise drugih nadležnih resora, uključujući oblast lovstva.

Iz MERS-a poručuju da će reagovati na, kako navode, pogrešna tumačenja i pokušaje izbjegavanja primjene ekoloških standarda.

"Na svako pogrešno tumačenje ili implementaciju propisa i pokušaj izbjegavanja primjene strogih ekoloških standarda propisanih nacionalnim zakonodavstvom, EU legislativom ili međunarodnim ugovorima, MERS će reagovati na bazi struke i propisa",  saopšteno je.

Na kraju, iz ministarstva navode da prepoznaju, kako su kazali, „namjeru hibridnog djelovanja“ prema resoru ekologije i pokušaj usporavanja evropskih integracija.

"MERS će nastaviti da razobličava neznanje i neistine i da krupnim koracima ide ka privremenom zatvaranju najtežeg Poglavlja 27",  zaključuju iz ministarstva.