Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu protiv savjetnice u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjane Pajković, formiranu povodom inicijative Uprave policije, zbog navodnog pomaganja učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, odnosno navoda da je, u vrijeme obavljanja državne funkcije, pružala pomoć osobi koja se dovodi u vezu sa petostrukim ubistvima za koje se sumnjiči bjegunac po interpolovoj potjernici Cetinjanin Nikola Drecun.

Foto: Vlada Crne Gore

“Prema zvaničnom obavještenju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, od 21. oktobra 2026. godine, predmet Kt br. 1779/26, krivična prijava odbačena je jer ne postoji osnovana sumnja da sam izvršila navedeno krivično djelo, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, saopštila je Pajković.

Kako je navela, posebno želi da naglasi nekoliko činjenica od suštinskog značaja za pravilno i objektivno informisanje javnosti.

“Prije svega, krivična prijava odbačena je već u fazi izviđaja, dakle prije pokretanja bilo kakve formalne istrage. Takođe, za razliku od pojedinih navoda koji su se prethodno pojavljivali u medijima, postupajuća državna tužiteljka me ovim povodom nije ni saslušala. Odluka o odbacivanju prijave donijeta je bez mog saslušanja, na osnovu procjene prikupljenih podataka i sadržine prijave”, kazala je Pajković.

Poručila je da je jednako važno napraviti razliku između odbacivanja krivične prijave usljed nedostatka dokaza u nekoj kasnijoj fazi postupka i situacije u kojoj tužilaštvo već na samom početku utvrđuje da ne postoji ni zakonom propisani stepen sumnje koji bi opravdao dalje krivično gonjenje.

“Podsjećam da ovo nije jedina inicijativa Uprave policije protiv mene koja nije dobila potvrdu pred nadležnim tužilaštvom. Prethodno su odbačene i prijave zasnovane na tvrdnjama da sam navodno otuđila mobilni telefon, kao i da sam vršila prinudu u vezi sa odustajanjem jednog kandidata od kandidature za sudiju Ustavnog suda, odnosno prema savjetniku predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu”, istakla je Pajković.

Dakle, prema njenim riječima, riječ je o nizu izuzetno ozbiljnih optužbi, koje su u javnosti mogle proizvesti značajne posljedice po moj lični, profesionalni i javni integritet, a za koje, prema ishodima postupanja tužilaštva, kako je istakla Pajković, nije bilo osnova za dalje krivično gonjenje.

“Ovakav epilog otvara ozbiljno pitanje vjerodostojnosti, provjerenosti i zakonitosti načina korišćenja takozvanih operativnih podataka Uprave policije. Ako podaci na osnovu kojih se pojedinac dovodi u vezu sa najtežim krivičnim djelima nijesu dovoljni ni za postojanje osnova sumnje pred nadležnim tužilaštvom, legitimno je postaviti pitanje kako su takvi podaci nastali, na koji način su provjeravani i sa kojim ciljem su korišćeni”, kazala je Pajković.

Kako je istakla, posebno zabrinjava mogućnost da informacije koje se pokažu neupotrebljivim za krivičnopravno postupanje istovremeno budu dovoljno upotrebljive za javnu diskreditaciju, profesionalnu degradaciju i pokušaj kompromitacije pojedinca.

“Takva praksa, ukoliko je motivisana ličnim ili političkim pobudama, ne predstavlja samo pitanje zaštite prava i ugleda jednog pojedinca, već i ozbiljno institucionalno pitanje odgovornosti onih koji raspolažu ovlašćenjima države”, dodala je ona.

Pajković smatra da javnost ima pravo da zna ne samo kada se protiv nekoga iznose teške optužbe već i kada nadležni državni organi utvrde da ne postoji osnov sumnje za njegovo krivično gonjenje.

“Odgovorno izvještavanje podrazumijeva da epilog takvih prijava dobije pažnju srazmjernu ozbiljnosti optužbi koje su prethodno plasirane u javni prostor”, zaključila je Pajković.