Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, zatraživši sveobuhvatnu analizu fiskalnih i ekonomskih efekata „Euro modela“, procjenu njegovog uticaja na penzioni sistem i obnavljanje socijalnog dijaloga.

Foto: Kabinet predsjednika Crne Gor

Obraćanje predsjednika Milatovića prenosimo integralno:

“Obraćam Vam se u važnom trenutku za evropsku budućnost Crne Gore, kada je naša država bliža članstvu u Evropskoj uniji nego ikada ranije. U ovoj fazi pristupnog procesa, od posebnog je značaja da napredak Crne Gore bude praćen jačanjem institucija, kvalitetnim i odgovornim javnim politikama i dosljednim ispunjavanjem preuzetih obaveza prema Evropskoj uniji.

U tom kontekstu, želim da se osvrnem na ”Euro model” koji je Vlada Crne Gore predstavila utvrđivanjem seta zakona u septembru 2026. godine.

Cilj unapređenja životnog standarda građana i povećanja zarada je ohrabrujući i društveno poželjan. Međutim, s obzirom na to da reforme ovakvog obima i značaja moraju biti zasnovane na pouzdanim fiskalnim i ekonomskim analizama, prethodnoj stručnoj i institucionalnoj provjeri, kao i na inkluzivnom procesu konsultacija, dosadašnji način pripreme i utvrđivanja ovog modela otvara pitanja na koja javnost očekuje odgovore.

1.    Sveobuhvatna procjena fiskalnih i ekonomskih efekata reforme

Ukazujem da paket zakonskih mjera nije praćen javno dostupnom procjenom fiskalnog uticaja, niti sveobuhvatnim višegodišnjim projekcijama koje bi obuhvatile državni budžet, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i budžete jedinica lokalne samouprave.

Reforma ovakvih razmjera ne bi smjela biti sprovedena bez detaljnog odgovora na pitanje kako će biti finansirana i na koji način će se obezbijediti dugoročna održivost javnih finansija. Takođe, građanima nije predstavljena ni odgovarajuća ekonomska analiza, koja se između ostalog odnosi na uticaj mjera na konkurentnost naše ekonomije, rast cijena i tržište rada. Stoga, javnost ne može na odgovarajući način sagledati troškove, rizike i distributivne posljedice predloženih mjera. Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo finansija nije podržalo utvrđeni paket, a da Fiskalni savjet do sada nije dao svoje zakonom obavezujuće mišljenje o utvrđenom paketu mjera.

Istovremeno, „Euro model“ nije prepoznat u ključnim fiskalnim i ekonomskim dokumentima Crne Gore, uključujući Fiskalnu strategiju, Program ekonomskih reformi i Program reforme upravljanja javnim finansijama, što otvara pitanje pouzdanosti ekonomskih i fiskalnih informacija koje Crna Gora dostavlja Evropskoj uniji.

2.    Procjena reforme na penzioni sistem

Posebno zabrinjavajuće su moguće posljedice potpunog ukidanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, imajući u vidu da to suštinski mijenja postojeći model finansiranja penzija, kao i ekonomsku prirodu samog sistema.

Takva promjena predstavljala bi temeljno restrukturiranje sistema penzijskog finansiranja i otvorila važna pitanja u pogledu dugoročne institucionalne i finansijske arhitekture penzijskog sistema, uključujući odnos između stečenih penzijskih prava, načina njihovog finansiranja i odgovornosti države da garantuje redovnu isplatu penzija.

 Prije donošenja bilo kakve odluke koja podrazumijeva ovako značajnu strukturnu promjenu, Vlada bi morala obezbijediti izradu i javno objavljivanje sveobuhvatne, nezavisne i dugoročne aktuarske procjene održivosti penzijskog sistema.

3.    Sprovođenje konsultacija sa socijalnim partnerima

Ozbiljna pitanja otvara i način na koji su pripremljene i utvrđene predložene mjere, posebno u pogledu kvaliteta socijalnog dijaloga i konsultacija sa zainteresovanim stranama.

Kao što znate, reforme ovakvog obima zahtijevaju inkluzivan proces odlučivanja. Konsultacije sa socijalnim partnerima nijesu samo pitanje dobre administrativne prakse, već i ustavna obaveza i važan preduslov legitimnosti, kvaliteta i dugoročne održivosti reformi.

Izostanak suštinskih konsultacija teško je pomiriti sa principima socijalnog dijaloga, participativnog kreiranja javnih politika i institucionalne odgovornosti koje Crna Gora treba dodatno da osnaži u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Sve navedeno potrebno je sagledati i u kontekstu obaveza koje je Crna Gora preuzela u oblasti odgovornog ekonomskog upravljanja. Posebno ističem da se napredak Crne Gore na evropskom putu, pored formalnog ispunjavanja mjerila i usvajanja zakona, mora potvrđivati kvalitetom javnih politika, djelotvornošću institucija i dosljednom primjenom strateških opredjeljenja u konkretnim odlukama Vlade.

Polazeći od navedenog, predlažem da Vlada preduzme sljedeće korake:

a)    Objavljivanje sveobuhvatne procjene fiskalnog uticaja „Euro modela“ i prateće ekonomske analize

Neophodno je izraditi i javno objaviti cjelovitu procjenu fiskalnog uticaja utvrđenih mjera. Analiza treba da sadrži jasno predstavljene pretpostavke, kvantifikovane efekte pojedinačnih mjera i ukupnog paketa. Istovremeno, potrebno je omogućiti Fiskalnom savjetu da, na osnovu potpunih informacija, izda formalno, javno i na podacima zasnovano mišljenje o fiskalnim efektima predloženih zakonskih rješenja, u skladu sa važećim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

b)    Izrada nezavisne dugoročne aktuarske procjene penzijskog Sistema

Potrebno je obezbijediti izradu i objavljivanje sveobuhvatne aktuarske procjene penzijskog sistema u scenariju potpunog ukidanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ova procjena mora biti predmet stručne i javne rasprave prije bilo kakve zakonske promjene kojom bi se ukinuli postojeći izvori prihoda za finansiranje penzijskog sistema.

c)    Obnavljanje socijalnog dijaloga

Potrebno je otvoriti proces konsultacija sa relevantnim socijalnim partnerima, uključujući Uniju poslodavaca Crne Gore, Privrednu komoru Crne Gore, reprezentativne sindikalne organizacije i Zajednicu opština Crne Gore, kako bi se obezbijedilo da konačna zakonska rješenja budu rezultat inkluzivnog procesa i uvažavanja različitih društvenih i ekonomskih interesa.

Želim da naglasim da cilj unapređenja životnog standarda građana i povećanja zarada zaposlenih ima moju punu podršku. Upravo zbog značaja tog cilja, neophodno je obezbijediti da predložene reforme budu finansijski održive, institucionalno utemeljene i zasnovane na pouzdanim analizama.

Odluke čije će se posljedice osjećati daleko izvan mandata aktuelne Vlade zahtijevaju posebnu odgovornost, transparentnost i poštovanje institucionalnih procedura.

Uvjeren sam da nam je zajednički cilj unapređenje životnog standarda građana uz očuvanje stabilnosti javnih finansija i dugoročne održivosti ekonomskog sistema Crne Gore.”