Advokatica Ana Đukanović danas nije odgovarala na pitanja pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici Goranu Šćepanoviću, a njena braniteljka Svetlana Vujanović kazala je nakon saslušanja da je takvu odluku donijela po njenom savjetu, jer smatra da je postupak pokrenut uz učešće neovlašćenog tužioca.

Foto: YouTube screenshot/Centar za monitoring CEMI, arhiva

Đukanović je pozvana da se izjasni o ugovoru sa američkom kompanijom Sigma Inter Corp, koja je, prema dokumentima američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), poslužila za isplatu novca za navodne konsultantske usluge u Crnogorskom Telekomu nakon privatizacije te kompanije 2005. godine.

Vujanović je nakon saslušanja osporila pravo Crne Gore da u ovom postupku nastupa kao oštećena, navodeći da krivično gonjenje za djela koja se gone po službenoj dužnosti može preduzimati državno tužilaštvo.

„Država, samo preko državnog tužilaštva, može da preduzme bilo koje gonjenje za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Ne može država sad ponovo, kao oštećeni, kao tužilac, da se pojavi i da goni“, rekla je ona.

Navela je da je na njeno insistiranje zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović objasnila da država u ovom postupku ima svojstvo oštećene.

Vujanović je, međutim, ocijenila da je takav procesni položaj sporan i da se vijeće Višeg suda, na čiju se odluku poziva sudija za istragu, nije bavilo pitanjem ovlašćenja Crne Gore da nastupa kao oštećena kao tužilac, već pitanjem zastarjelosti krivičnog djela.

Kazala je da je od sudije tražila da joj bude objašnjeno koje se konkretne radnje stavljaju na teret njenoj klijentkinji i koja obilježja krivičnog djela se u njima prepoznaju.

„Gospođa Đukanović nije odgovorila ni na jedno pitanje. Nije se izjašnjavala na osnovu ovog podneska. Da je krenula da se izjašnjava, ja bih dala otkaz punomoćja. Ali sam ja rekla ne, jer ja neću poslije 40 godina da učestvujem u nezakonitoj radnji“, kazala je Vujanović.

Dodala je da je Đukanović bila spremna da odgovori na pitanja i iznese ono što interesuje javnost, ali da joj je ona savjetovala da to ne učini.

Postupak se odnosi na okolnosti privatizacije Crnogorskog Telekoma, kada je mađarska kompanija Magyar Telekom 2005. godine kupila 51,12 odsto akcija za 114 miliona eura.

U fokusu je ugovor sa kompanijom Sigma Inter Corp, preko koje je, prema navodima SEC-a, Crnogorski Telekom platio 580.000 eura za navodne konsultantske usluge. Ta američka institucija tvrdila je da je cilj ugovora bio da se preko posrednika u Njujorku prikriju isplate sestri najvišeg crnogorskog zvaničnika, odnosno Ani Đukanović, tada Kolarević.

SEC je naveo da ona nije pružila usluge u dobroj vjeri i da su posao za koji je angažovana obavili pravni savjetnici Magyar Telekoma. Ti navodi predstavljaju tvrdnje američke regulatorne institucije, a ne pravosnažno utvrđene činjenice u ovom postupku.

Ana Đukanović je 2012. godine potvrdila da je od kompanije Sigma naplatila 246.000 eura za konsultantski rad za Crnogorski Telekom, ali je negirala da je riječ o koruptivnoj isplati. Tada je kazala da nije učestvovala u privatizaciji, već da je nakon kupovine Telekoma radila za novog vlasnika Magyar Telekom i pružala pravne usluge u vezi sa restrukturiranjem kompanije.

Saslušanje Ane Đukanović uslijedilo je nakon što je u utorak pred sudijom za istragu saslušan njen brat i bivši predsjednik Milo Đukanović, a juče i nekadašnji predsjednik Odbora direktora Crnogorskog Telekoma Oleg Obradović, na iste okolnosti. Milo Đukanović, kojeg takođe zastupa Svetlana Vujanović, nije odgovarao na pitanja, dok je Obradovićev advokat Nikola Martinović osporio autentičnost imejla koji se pominje u dokumentaciji i najavio da će dostaviti dokaze o tome.

Krivičnu prijavu u vezi sa privatizacijom Telekoma 2019. godine podnio je MANS, protiv više osoba, među kojima su bili Milo i Ana Đukanović. Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je prijavu u avgustu 2025. zbog ocjene da je nastupila apsolutna zastarjelost. Vijeće Višeg suda potom je ocijenilo da zastarjelost nije nastupila za krivično djelo primanja mita i naložilo ponovno razmatranje tog pitanja.