U Crnoj Gori se 2022. godine zbog dijabetesa ljekarima obratilo za zdravstvenu pomoć 27 761 oboljelih, od tog broja prvi put te godine dijabetes je dijagnostikovan kod 3 160 novootkrivneih osoba sa dijabetesom, sapšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gre (IJZCG), a povodom Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti 

Foto: Institut za javno zdravlje

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku Ministarstva zdravlja i u saradnji sa Medical CG organizovao je prvo od tri planirana predavanja za zdravstvene radnike u okviru kojeg je predstvaljen novi Program protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori, koji je osmislio, izradio i dizajnirao Institut za javno zdravlje Crne Gore.

"Program koji je najavljen ima za cilj unapređenje praćenja osoba sa dijabetesom kroz sistematske preglede i upotrebu tehnologije, posebno softvera za praćenje podataka. Važan segment programa je automatski prenos informacija o terapiji, komplikacijama dijabetesa i laboratorijskim nalazima iz sistema Primarne zdravstvene zaštite, što će značajno olakšati praćenje stanja pacijenata i poboljšati koordinaciju između različitih zdravstvenih ustanova. Na predavanjima će svoje učešće uzeti ljekari porodične medicine, endokrinolozi, internisti, psiholozi i drugi specijalisti, što ukazuje na holistički pristup u upravljanju dijabetesom, uzimajući u obzir potrebu za multidisciplinarnim pristupom, obzirom na komorbiditete povezane s dijabetesom", kazali su iz IJZCG.

Rizici pojave dijabetesa tipa 2:

- Gojaznost ili prekomjerna tjelesna težina

- Neredovna fizička aktivnost

- Neuravnotežena ishrana

- Starija životna dob

- Slučajevi dijabetesa u porodici

- Povišen krvni pritisak i holesterol

"Znakovi upozorenja (simptomi) odnose se na pojavu učestalog mokrenja, učestala i pretjerana žeđ, pojačani apetit, gubitak tjelesne težine, umor, smetnje koncentracije, povraćanje i bol u stomaku, osjećaj bockanja („trnci“) u šakama i stopalima i drugi simptomi kao što su zamućen vdi, česte upale i sporo zarastanje rana. Šećerna bolest je hronično stanje i visoki nivoi šećera u krvi mogu dovesti do oštećenja različitih tkiva i organa. Rizik od umiranja među ljudima koji imaju dijabetes dva puta je veći za razliku ljudi koji nemaju dijabetes".

Moguće komplikacije odnose se na:

- Kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar);

- Bolesti bubrega (dijabetična nefropatija), koje može da dovede do zatajenja bubrega sa potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega;

- Oštećenje nervnih vlakana (dijabetička neuropatija) koje vodi ka oštećenju tkiva sa ulceracijama i nekrozama, najčešće na stopalima;

- Djelimično oštećenje vida ili gubitak vida (dijabetička retinopatija)

- Osobe s dijabetesom su u povećanom riziku od teških oblika COVID-19.

"Najvažnije aspekte u tretmanu i liječenju dijabetesa, uz nadzor zdravstvenih stručnjaka, predstavljaju regulisanje glikemije i redukcija tjelesne težine kod gojaznih osoba higijensko-dijetetskim režimom ishrane uz praktikovanje redovne fizičke aktivnosti. Preventivne mjere, preporuke: Razvoj dijabetesa tip 2 može se odložiti ili izbjeći jednostavnim preventivnim mjerama kao što je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, što se postiže izbalansiranom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću i brigom o mentalnom zdravlju. Veoma značajno je pravovremeno prepoznavanje osoba sa povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa uz procjenu faktora rizika kao što su starost, obim struka, pozitivna porodična anamneza dijabetesa u porodici kao i kardiovaskularnih bolesti i trudničkog (gestacijskog) dijabetesa i laboratorijska potvrda povišene jutarnje vrijednosti šećera u krvi ili intolerancija glukoze".

Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) preporučuje minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti na dan, u vidu brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili plesa.

"Procjenjuje se da se praktikovanjem ovakve redovne aktivnosti smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 35-40%. Pored toga, sve više istraživanja pokazuju da je najbolji izbor za prevenciju dijabetesa  tip 2, kao i za redukciju i održavanje normalne tjelesne težine mediteranski način ishrane, koji podrazumijeva visok unos prehrambrenih vlakana, kroz svakodnevnu konzumaciju širokog izbora voća, povrća i cijelih žitarica, nezasićenih biljnih masti kao što su orasi, sjemenke i maslinovo ulje, umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, jaja i ribe i vrlo malo bijelog i crvenog mesa. Značajan aspekt prevencije predstavlja kontinuirana i kvalitetna edukacija osoba kojima je već uspostavljena dijagnoza dijabetesa koju obezbjeđuju zdravstveni radnici u savjetovalištima u domovima zdravlja. Već oboljelim osobama dijabetes nameće doživotno opterećenje i odgovornost u kontrolisanju šećera kako ne bi nastale komplikacije bolesti. To podrazumijeva redovno mjerenje nivoa šećera u krvi, uzimanje propisanih lijekova, redovna fizička aktivnost i zdrave prehrambene navike. Ulaganje u edukaciju o dijabetesu i komplikacijama bolesti i uspostavljanje preventivnih programa višestruko su efektivni i efikasni kroz povećanje kvaliteta života oboljelih i smanjenja broja komplikacija, kao i sprečavanje pojave bolesti kod osoba sa povećanim rizikom za obolijevanje", zaključeno je u saopštenju IJZCG.