Nije čak ni jedenje crvenog mesa ili izbjegavanje vježbanja najgora stvar koju možete da uradite kada imate više od 50 godina, već da se izolujete u društvu.

 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Usamljenost očigledno može biti emocionalno, mentalno i psihološki štetna, ali je takođe loša za vaše fizičko zdravlje. Holandsko-kanadski istraživač gerontologije Edi Elmer objašnjava u knjizi "Velikih 100: Novi svijet super-starenja” autora Vilijama Džej Kola da usamljenost "izaziva istrošenost tiijela koja vremenom postaje sve izraženija”.

Zaista, dr Rosan M. Leipzig, stručnjak za gerijatriju, palijativno zbrinjavanje i internu medicinu u Mt. Sinaj, i autor knjige "Pošteno starenje: Insajderski vodič kroz drugu polovinu života“, kaže da usamljenost u starosti zapravo može povećati rizik od smrti za čak 26 odsto, piše yahoo.com.

Kako samoća utiče na vaše zdravlje?

Usamljenost može učiniti osobu podložnijom anksioznosti, depresiji i samoubilačkim mislima – a to se još više odnosi na osobe starije od 50 godina koje će vjerovatno biti podvrgnute starosnoj diskriminaciji.

Što se tiče vašeg fizičkog zdravlja, usamljenost može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kao i veći rizik od kognitivnog pada i demencije, kaže dr Lajpcig. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, socijalna izolacija i usamljenost su takođe povezani sa većim rizicima od dijabetesa tipa 2 i zavisnosti.

Održavanje društvenih odnosa i veza, kaže dr Lajpcig, ima suprotan efekat, smanjujući te rizike i čak vam pomažu da bolje spavate (što samo po sebi ima mnoge zdravstvene prednosti).

Kako se boriti protiv samoće?

Prema Koleu, usamljenost — posebno među starijima — toliko je rasprostranjena da su neke nacionalne vlade, prije svega Velike Britanije i Japana, zapravo "dodale 'ministre usamljenosti' u svoje kabinete. I dok većina nas neće moći da dobije takvu vrstu pomoći, kako ljudi stariji od 50 godina mogu da razviju i održavaju odnose i izbjegnu društvenu izolaciju?

Dr. Lajpcig savjetuje da je odgovor vjerovatno mnogo jednostavniji nego što mislite. „Samo izgovaranje 'zdravo' može izgledati kao besmislen gest, ali vas zapravo povezuje sa drugom osobom, a to je često jedna od stvari koja vam nedostaje kada se osjećate usamljeno", kaže ona. „Ponekad se to naziva „slaba karika“. Povezujući se sa ljudima, čak i površno, imate kome da idete kada vam je potrebna podrška ili angažovanje i obrnuto – oni će se osjećati otvorenije za povezivanje sa vama.”

Te "slabe veze" mogu vremenom da se učvršćavaju

"Oni takođe mogu dovesti do upoznavanja novih društvenih grupa i mreža i mogu dodatno diverzifikovati vaše društvene veze. Studije pokazuju da što osoba ima više 'slabih veza', to je manji osjećaj usamljenosti." Iako jake veze očigledno mnogo pomažu, kaže dr Lajpcig, mali gestovi i veze sa poznanicima mogu donijeti i nagrade.

Iako su poznanstva divna, jače veze, poput onih sa bliskom porodicom i pravim prijateljima, ključne su za održavanje emocionalnog, fizičkog i mentalnog zdravlja kako starimo. Održavanje prijateljstva nije uvijek lako (svi smo tako zauzeti!), ali je ključno.

"Potrebno je vrijeme da se razvije duboko prijateljstvo, ali počinje tako što ćete preuzeti vođstvo u kontaktiranju sa prijateljima i predložiti vam da se okupite“, savjetuje dr Lajpcig.

"Ne čekajte da neko drugi napravi prvi korak. Samo uspostavljanje veze i početak veze može poboljšati vaše raspoloženje. Ne morate nužno da pravite plan uživo, kaže ona, koliko pokazujete da je druga osoba potrebna, željena i voljena – baš onakva kakva želite da budete. „Dajući nekome do znanja da 'treba da razgovarate' može otvoriti vrata dubljoj vezi, sve dok ne opterećuje druge".