Mnogi od nas veći dio dana provedu u sjedećem položaju, bilo da radite u kancelariji, od kuće, putujete na posao ili se samo opuštate na kauču gledajući televiziju ili društvene mreže.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Kako prenosi portal „Shape“, Amerikanci u današnje vrijeme sjede više nego u bilo kom drugom trenutku u istoriji, što može da ima ozbiljen zdravstvene posljedice.

Doduše, zdravstvene posljedice dugog sjedenja iste su kod svih koji prosječno sjede osam do deset sati dnevno.

„Dugotrajno sjedenje može dovesti do mnogih štetnih posljedica, uključujući gojenje, osteoporozu, anksioznost, depresiju, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i duboku vensku trombozu,“ objašnjava doktor medicine Aleks Mefdali.

Smanjena snaga i fleksibilnost

Kad veći dio dana provedete u sjedećem položaju, mišići i zglobovi ostaju nepomični, što znači da mogu izgubiti snagu i fleksibilnost zbog neaktivnosti.

Pojedina istraživanja pokazala su da produženo vrijeme sjedenja na stolici može da dovede do pasivne ukočenosti mišića leđa.

„Trenutni temeljni okvir sugeriše da, dok sjedimo, imamo nizak nivo mišićne aktivnosti, a statična priroda sjedećeg položaja ograničava metabolizam mišića, što utiče na protok krvi, oksigenaciju mišićnog tkiva i regulaciju upala“, objašnjava dr. Mefdali i dodaje da smanjenje mišićnog metabolizma izaziva neravnotežu unutar mišićnog tkiva, što uzrokuje povećanu ukočenost mišića.

Loše držanje

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Dugotrajno sjedenje može da optereti mišiće i zglobove, te da oslabi mišiće leđa, što dovodi do lošeg držanja. Dok sjedite tokom dana, vrat, glava i ramena mogu da počnu prirodno da se spuštaju. S vremenom to opterećuje kičmu.

„Loše držanje može imati štetne posljedice na cjelokupno zdravlje. Glavni krivac su bolovi u leđima i vratu, koji mogu da dovedu do strukturnih promjena ili deformacija kostiju, kao što su hipokifoza, disfunkcija kičme ili artritis“, ističe dr Mefdali.

Pored toga, istraživanja su pokazala da loše držanje može da uzrokuje probleme sa spavanjem, lošu cirkulaciju, glavobolju, zatvor, pa čak i usporenu probavu zbog povećanog pritiska na stomak, piše „Shape“ a prenosi Index.hr.

Povećanje rizika od hroničnih bolesti

Kad se tijelo dužee vreme nalazi u sedećem položaju, mišići ne regulišu nivo šećera u krvi ili holesterol. To može da dovede do hronične upale koja uzrokuje zdravstvene probleme i hronične bolesti, dovodeći do gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka.

Prema istraživanju objavljenom 2019. godine, postoji odnos između toga koliko sjedimo i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, raka, pa čak i smrti, prenosi „Shape“. Što više vremena sjedimo, rizik se povećava.

Takođe, predugo sjedenje može da poveća rizik od debljanja. Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju problem sa kilogramima svaki dan sede, u prosjeku, dva sata duže nego osobe s normalnom težinom. Osim rizika od debljanja, sjedelački način života povezan je sa povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2 za 112 posto, piše „Shape“.

Sjedenje može da uzrokuje metaboličke promjene

Osim što utiče na kosti i mišiće, sjedenje može uticati i na metabolizam. „Poznato je da dugotrajno sjedenje i nedostatak vežbanja ometaju metabolizam glukoze i skladištenje energije“, ističe dijetetičarka Vanesa Riseto.

Metabolizam je ključan za održavanje normalnog funkcioniranja tijela. Svaki dan nam je potreban minimalan broj kalorija, ali kada te kalorije slabije sagorjevamo, dolazi do pohranjivanja masti na različitim mjestima. To može dovesti do osjetljivosti na insulin, što znači da će tijelu biti potrebno više insulina da se glukoza unese u ćelije. Što više insulina „pluta“ krvotokom, veća je vjerovatnoća da će rasti i težina.

Uticaj na mentalno zdravlje

Istraživanje iz 2013. godine otkrilo je da način života koji uključuje sjedenje više od osam sati dnevno može da poveća rizik od razvoja depresije. Drugo istraživanje otkrilo je da ista količina sjedenja može da uzrokuje anksioznost, piše „Shape“ a prenosi Index.

„Kad ste fizički aktivni, mozak oslobađa serotonin koji utiče na raspoloženje. Manje kretanja znači manje serotonina, što može doprinijeti depresiji. A kada više vremena provodite u zatvorenom prostoru, vaša izloženost sunčevoj svjetlosti je ograničena. Smatra se da upravo sunčeva svjetlost povećava opuštanje serotonina u mozgu“, objašnjava Riseto.

Koje promjene uvesti da sjedenje ne bude toliko loše za zdravlje?

Stručnjaci preporučuju tri vrlo jednostavne, ali korisne stvari koje bi trebalo da isprobaju ljudi koji dugo sjede na dnevnoj bazi.

Kao prvu promjenu ističu kretanje. Ako nemate vremena za treninge od trideset minuta nekoliko puta nedjeljno, probajte da nekoliko puta dnevno uzmete desetak minuta za istezanje ili kratku šetnju. Možete i da kupite podlogu za hodanje pa da se krećete i radite u isto vrijeme, prenosi „Shape“.

Stručnjaci dodaju da bi svi koji rade trebalo da pripaze na držanje dok rade. „Izbjegavajte pogrbljenost i sjedite leđima naslonjenim na naslon. Razmislite o korišćenju lumbalne potpore za stolicu, oslonca za noge ili čak stola za stajanje“, ističe dr Mefdali.

Dijetetičarka Riseto savjetuje da na početku svakog radnog sata uzmete pet do deset minuta pauze, izađete napolje, udahnete svjež vazduh i budete malo na suncu, prenosi portal „Shape“.