Za jedne praznici su dani sreće, veselja i slavlja, a za druge period usamljenosti, tuge i depresije. Kako na nas djeluju praznici? Moramo li uvijek biti nasmijani i srećni tokom prazničnog perioda, šta je to što je spolja, a šta zaista osjećamo?
 

 

Foto: Ilustracija, Pixabay

Prije Nove godine ljudi su uglavnom u prazničnom raspoloženju koje može da bude visoko, ali može da bude i nisko navodi psihoterapeutkinja Elizabeta Nenin i dodaje da je razlog tome što se od nas očekuje da budemo u prazničnom raspoloženju.

"Kada prođe Nova godina, prođe Božić, možemo da uđemo u jednu fazu 'postprazničnog bluza', u kojoj opada adrenalin i opadaju sve one aktivnosti koje smo imali, i tada se nađemo u jednoj prznini", kaže Nenin i dodaje da se ta praznina završava kada se vratimo na posao.

Praznici niijsu uvijek sinonim za sreću, smatra psiholog Goran Tomin. On misli da je teško i kada prođu ljetnji odmori i da je još teže krajem godine, jer se tada prirodno svode bilansi i to je nešto što može da dovede u lošije raspoloženje.

"Mrak pada već u četiri popodne, pa još nemamo vitamina D koji dokazano utiče na raspoloženje. Pogotovo ako smo usamljeni, i pogotovo ako nemamo novca za neke stvari koje bismo željeli, eto razloga da to i ne bude baš sreća, naročito sa imperativom da se mora biti srećan tada, sa nekom lažnom slikom da sve oko nas jeste srećno", objašnjava Tomin.

Što je spolja srećnije, počev od tih filmova i te muzike, to je veća razlika između toga šta je unutar nas i šta je izvan nas, samim tim se osjećamo lošije, smatra on.