Čak 72 odsto žena mijenja svoje navike kada je riječ o aktivnostima na otvorenom tokom zime zbog bezbjednosnih razloga.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

To je zabrinjavajući podatak uoči prelaska na zimsko računanje vremena, u nedjelju, 25. oktobra, kada se satovi pomeraju unazad, a sumrak počinje sve ranije, prenosi Marie Claire UK.

Naučna istraživanja ukazuju na to da unutrašnji biološki sat žena prirodno radi nešto ranije nego kod muškaraca, što bi moglo značiti da promjene ciklusa spavanja i budnosti na njih utiču izraženije. Jedno drugo istraživanje pokazalo je da su žene tokom radne sedmice, nakon promjene sata, uglavnom spavale kraće, dok su muškarci zapravo spavali duže. Ovaj efekat bio je najizraženiji u proljeće, ali je sličan obrazac primijećen i u jesen.

S obzirom na to da naši cirkadijalni ritmovi utiču na sve, od sna i raspoloženja do regulacije reproduktivnih hormona, postavlja se pitanje da li bi ta, naizgled bezazlena promjena od jednog sata, mogla više uticati na zdravlje žena nego što mislimo.

Da li vraćanje sata zaista više utiče na žene nego na muškarce?

Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem 24-časovnom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, koji pomaže u regulisanju svega, od sna i budnosti do tjelesne temperature i lučenja hormona. Njime uglavnom upravlja prirodna svjetlost, zbog čega prelazak u tamniji dio godine može dovesti do osjećaja da smo pomalo izgubili svoj uobičajeni ritam.

„Kada se satovi pomjere unazad, naš biološki sat ne mijenja se istovremeno sa njima, pa nakratko dolazi do nesklada“, objašnjava doktorka Helen O’Nil, suosnivačica i izvršna direktorka kompanije Hertility.

„Većina ljudi ponovo uskladi svoj ritam u roku od nedjelju dana, ali gubitak večernje dnevne svjetlosti s dolaskom zime ima dugotrajniji uticaj.“

Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da unutrašnji biološki sat žena obično radi nešto ranije nego kod muškaraca, što znači da su one sklonije ranijem odlasku na spavanje i ranijem buđenju. Ali da li to znači da su žene biološki osjetljivije na promjenu sata?

„Odgovor je složeniji od jednostavnog da ili ne“, kaže O’Nil.

„Hormoni utiču na san tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće i perimenopauze, ali društveni faktori su podjednako važni. Žene i dalje preuzimaju veći dio obaveza u vezi sa brigom o drugima i češće se bude tokom noći, što dovodi do isprekidanog sna.“

Kako zimski mrak utiče na hormone žena?

Kod osoba koje imaju menstruaciju, biološki sat usko je povezan sa hormonima koji regulišu menstrualni ciklus, što znači da promjene u obrascima spavanja mogu uticati na to kako se osjećamo.

Naši cirkadijalni ritmovi funkcionišu zajedno sa reproduktivnim hormonima, poput estrogena, luteinizirajućeg hormona (LH) i folikulostimulirajućeg hormona (FSH), koji imaju važnu ulogu u svemu, od razvoja jajnih ćelija do ovulacije. Istraživanja ukazuju na to da količina sna, kao i vrijeme u koje prirodno preferiramo da spavamo, mogu uticati na ove hormonske obrasce.

„Svjetlost je jedan od najvažnijih signala koji održava naš biološki sat usklađenim sa okruženjem“, objašnjava dr Širin Lakani, stručnjakinja za zdravlje žena i menopauzu.

Kako dani postaju kraći, smanjena izloženost prirodnoj svjetlosti može uticati na vrijeme kada naše tijelo oslobađa melatonin, hormon koji pomaže u regulisanju sna, što potencijalno utiče na sve, od nivoa energije do raspoloženja.

Ipak, postoji razlika između posljedica dugotrajnog poremećaja sna i pomjeranja sata za jedan sat. Iako su istraživanja povezala dugotrajne poremećaje sna sa promjenama u obrascima reproduktivnih hormona, još uvijek nema dovoljno dokaza da samo pomjeranje sata unazad značajno mijenja nivoe hormona.

Može li pomjeranje sata unazad uticati na menstruaciju, raspoloženje i nivo energije?

„Nekvalitetan ili nedovoljan san može uticati na raspoloženje, koncentraciju, nivo energije i sposobnost da se nosimo sa stresom, zbog čega predmenstrualni simptomi mogu biti teži za podnošenje“, objašnjava Lakani.

Kod žena koje imaju predmenstrualni sindrom (PMS) ili predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD), poremećaj sna mogao bi dovesti do izraženije mentalne magle, razdražljivosti ili umora.

Međutim, nijesu važni samo obrasci spavanja. Kraći dani znače i manje prirodne svjetlosti, što takođe može uticati na raspoloženje i nivo energije. Zato, ako vaša motivacija za vježbanje opada zajedno sa ljetnjim sunčevim zracima, razlog bi mogao biti više od toga što vam nedostaje toplije vrijeme.

Zašto bi žene u menopauzi mogle snažnije da osjete promjenu sata?

Valunzi, noćno znojenje i isprekidan san već su poznati simptomi mnogim ženama, a sezonski prelazak na kraće dane može dodatno otežati situaciju.

„Tokom perimenopauze, pad nivoa progesterona može da poremeti san, dok promjene nivoa estrogena izazivaju noćno znojenje, pa sezonske promjene dodatno opterećuju organizam koji je već pod pritiskom“, objašnjava O’Nil.

„U ovoj fazi povećava se i rizik od lošeg raspoloženja, na šta kraći dani mogu dodatno da utiču.“

Problem nije nužno samo u tome što žene teže zaspe. Kako objašnjava Lakani, promjene nivoa hormona mogu dovesti do čestog buđenja tokom noći, zbog čega je sve teže ostvariti kvalitetan noćni san.

„Kada tome dodamo tamnija jutra, manju izloženost dnevnoj svjetlosti i promjene svakodnevne rutine, nekim ženama može biti teže da održe dosljedan ritam spavanja i budnosti“, dodaje ona.

Ukratko, loš san može dovesti do toga da se tokom dana osjećate umornije i emocionalno iscrpljenije, dok simptomi menopauze dodatno otežavaju kvalitetan noćni odmor. Promjena sata nije nužno odgovorna za te simptome, ali bi mogla unijeti još jedan neželjeni poremećaj u već narušenu rutinu spavanja.

Kako pripremiti organizam za pomjeranje sata unazad, prema savjetima stručnjaka
1. Iskoristite jutarnju dnevnu svjetlost
Ako postoji jedan dobar razlog da ove zime odolite pritisku da još malo odspavate, onda je to ovaj.

„Potrudite se da dođete do prirodne svjetlosti ubrzo nakon buđenja“, savjetuje O’Nil.

Dnevna svjetlost pomaže u regulisanju unutrašnjeg biološkog sata, pa izlazak u jutarnju šetnju, odlazak po kafu ili čak nekoliko minuta provedenih na svježem vazduhu mogu pomoći organizmu da se prilagodi tamnijem dijelu godine.

2. Održavajte dosljednu rutinu spavanja

Dodatni sat u krevetu možda zvuči primamljivo, ali O’Nil objašnjava da to ne znači nužno i dodatni sat sna. Mnogi od nas nastavljaju da se bude u uobičajeno vrijeme prema svom biološkom satu, čak i nakon promjene vremena.

Njen savjet je da se držite redovnog vremena odlaska na spavanje i buđenja i da ograničite konzumiranje alkohola i kofeina u kasnim satima, naročito ako već imate problema sa snom. Većina ljudi prilagodi se novom vremenu u roku od nedjelju dana.

3. Razmotrite uzimanje vitamina D kao suplementa

O’Nil preporučuje da se pridržavate smjernica britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), prema kojima treba razmotriti svakodnevno uzimanje 10 mikrograma (400 IJ) vitamina D od oktobra do marta, kada sunčeva svjetlost u Velikoj Britaniji nije dovoljno jaka da bi tijelo moglo da proizvede potrebne količine.

„Niži nivoi vitamina D tokom zime takođe mogu imati uticaja, jer su povezani sa izraženijim simptomima PMS-a“, dodaje ona.

Ako problemi sa spavanjem, loše raspoloženje ili simptomi menopauze ometaju svakodnevni život, vrijedi razgovarati sa svojim ljekarom, umjesto da za sve okrivljujete godišnje doba.