Liberalna partija predstavila je seta antiinflatornih ekonomskih mjera koje će pomoći stabilizaciji ekonomije prije svega u pravcu zaustavljanja konstantnih inflatornih talasa u Crnoj Gori, koji iz mjeseca u mjesec smanjuju kupovnu moć naših građana. Mjere su zvanično upućene i Vladi Crne Gore.

Foto: lpcg.me

“Slijedeći najavu ministra Đeljošaja da Vlada Crne Gore radi na kreiranju paketa mjera protiv inflacije, za sada samo iskazujemo zadovoljstvo zbog te najave, uz opasku i žaljenje  što Vlada mjere nije planirala krajem prošle godine kako bi njihovi efekti bili inkorporirani u budžet za 2024. godinu”, poručio je predsjednik LP Vatroslav Belan.

On je kazao da je Liberalna partija na jasnom i ekonomski logičnom stavu da se protiv inflacije ne može boriti po modelu „imamo više, a možemo manje”, tj. povećanjem novca u opticaju, taj model smo testirali devedesetih i znamo kako se završi.

“Takve „uspješne“ politike su dale rezultate da je inflacija u posljednje dvije godine bila skoro 25% a da su cijene hrane porasle skoro 50%, ugostiteljskih usluga 30%, a vidjeli smo Monstatov podatak da su samo u decembru 2023. godine cijene hrane i pića porasle 10,4% u odnosu na decembar 2022. godine. Vlada mora stimulisati privredne aktivnosti jačanjem domaće proizvodnje, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem konkurentnosti domaćih proizvođača.” kazao je Belan.

Mjere su kreirane u konsultacijama sa međunarodnim partnerima LP uz pomoć domaćih stručnjaka, ovo je set mjera koje su se pokazale uspješnim kako EU zemljama i zemljama regiona, a koje su prilagođene Crnoj Gori i njenoj trenutnoj ekonomskoj situaciji.

Potpredsjednik LP Ammar Boranič predsatvio je 14 mjera koje je LP kreirala. “Mjere smo dostavili Vladi uvjereni da će ih razmotriti i inkorporirati u svoje ekonomske politike. Uvjereni smo da ovakve mjere liberala mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života svih građana kroz borbu protiv inflacije i jačanje ekonomske aktivnosti.” kazao je Borančić.

"Obaveza je svih nas, bez obzira kojoj partiji pripadali, da pružimo puni doprinos unapređenju životnog standarda svih u Crnoj Gori", kazao je on.

Mjere koje je LP uputila Vladi su sljedeće:

1. Povećanje kamata na depozite (pasivnih kamatnih stopa) u cilju povećanja štednje, te smanjenja količine novca u opticaju. Ovo je instrument koji u veoma kratkom roku daje pozitivne rezultate po pitanju stabilizacije cijena. U dijalogu  sa bankama zamrznuti kamatne stope na stambene kredite u narednih godinu dana. Ne želeći da ulazimo u zonu ograničavanja slobodnog poslovanja poslovnih banaka, konstatujemo činjenicu da je trenutna razlika pasivnih i aktivnih kamatnih stopa suviše velika i u ovim inflatornim okolnostima za očekivati je da poslovne banke  razumiju izazove građana, svojih klijenata, na tržištu na kojem posluju, i u dogovoru sa Vladom, ako to ova Vlada želi, prihvate ove mjere.  

2. U ovom mjesecu je na snagu stupio novi Zakon o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama, koji je ograničena visina naknada koje se naplaćuju prilikom izvršavanja platnih transakcija. Trgovcima će biti smanjeno opterećenje između 2 i 3% koje je do sada bilo sastavni dio troškova pri formiranju cijena.  Pozivamo Vladu da  pokrene dijalog sa trgovcima i svim drugim privrednicima (posebno onim u sektoru turizma) da sredstva koja „dobiju“ zahvaljujući ovom Zakonu iskoriste za smanjenje maloprodajnih cijena namirnica kao i ostalih cijena usluga.

3. Kreirati socijalnu korpu, koja će uz tekuće akcije, biti dostupna najranjivijim kategorijama stanovništa. Ova korpa mora sadržati osnovne životne namjernice kao i druge proizvode visokog kvaliteta, a koji će biti dostupne najugroženijim kategorijama, po povoljnijim cijenama, a sve u dogovoru sa trgovinskim lancima.

4. Otpočeti dijalog sa privredom u cilju stvaranja privatno-javnog partnerstva za kreiranje robnih rezervi. Kreirati spisak proizvoda i uraditi projektovane troškove. Ključni konstituenti i 44. Vlade, a koji su upravljanje državom preuzeli 2020. godine su bili snažni zagovornici ponovnog kreiranja robnih rezervi ali u prethodne 3 godine nisu odmakli dalje od početne pozicije. Robne rezerve mogu biti dobar alat za kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica i reagovanje u uslovima naglih cjenovnih skokova i potencijalnog smanjenja kupovne moći potrošača. 

5. Izvještaj Evropske komisije konstatuje da veliki parafiskalni nameti opterećuju privredu. Moramo ih smanjiti i takođe uz dogovor sa trgovcima omogućiti da to smanjenje opterećenja bude prostor za smanjenje cijena. U tom dijelu treba pokrenuti dijalog sa lokalnim samoupravama u dijelu što hitnijih izmjena.

6. Subvencionisati cijene struje za ugrožene kategorije stanovništva i mala preduzeća, kao i svih kategorija stanovništva koje su zaboravljene „reformama”, poput penzionera čija su primanja ostala ispod 450 eura, smanjenjem računa za 20% (primaoci MOP-a, nezaposleni i drugi)

Penzionerima sa minimalnim penzijama i socijalno ugroženim kategorijama, kao i penzionerima sa srazmjernim penzijama subencionirati  20% iznosa računa za električnu energiju

Obezbjediti i subvencije za ogrijev – pelet, za potrošače na sjeveru 30% i 20% za socijalno ugrožene kategorije na jugu i u Podgorici. Na ovaj način se i potrošači mogu stimulisati da smanje potrošnju drva za ogrijev, čime  mjera dobija značajan ekološki aspekt.

7. Uvećati postojeće stimulativne mjere stočarima i proizvođačima mlijeka i mliječnih prerađevina za 50%, kako bi se cijene mesa, mlijeka, sira i drugih proizvoda od mesa i mlijeka barem zadržale na postojećim nivoima. Ne treba otkrivati toplu vodu i istaći da moramo raditi na stimulativnim mjerama za značajno povećanje stočnog fonda kroz koji ćemo uvećati udio domačih proizvoda na tržištu, smanjiti uvoznu zavisnost i imati konkurentnije, niže cijene.  

8. Kreirati podsticajne linije za nabavku savremene opreme, kao i sirovina i poluproizvoda, oslobođenih plaćanja carinskih dažbina, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a u cilju povećanja obima domaće proizvodnje i širenja asortimana.

9. PDV na račune za komunalne djelatnosti spustiti na 0% u 2024. godini. Ograničiti rast cijena ovih usluga tokom 2024. na lokalnom nivou.

10. Studentima subvencionisati cijene karata javnog prevoza i 50% troškova ishrane u studentskim domovima tokom drugog semestra tekuće godine.

11. U slučaju drastičnih promjena na tržištu i velikog rasta cijena goriva, smanjiti sve akcize na gorivo za 50%. Dodatno subvencionisati trošak goriva u iznosu od 20% za kompanije koje se bave prevozom poljoprivrednih proizvoda i namirnica. 

12. Opredijeliti dodatnih 500.000 eura bespovratnih za podršku razvoja preduzetnista mladih i žena, u sektorima IT, energetike i poljoprivrede. Cilj je da se dodijeli 10.000 po novozaposlenom.  50 novozaposlenih. Ova mjera, koja se pokazala veoma uspjeđno kako u teoriji tako i u praksi, kroz direktno jačanje konkuretnosti domaće privrede na duži rok i veoma brzo djeluje na stabilizaciju i smanjenje cijena. Pri tom, ova mjera osim uticaja na inflaciju ima i pozitivan uticaj na javne finansije.

13. Registrovanim podstanarima, obezbijediti 6 mjeseci subvencije u iznosu od 100 eura, kako bi se smanjio uticaj naglog rasta cijena. Sa ovom mjerom će se podstaći i oni koji nisu registrovani da se registruju, što će sa druge strane državi obezbijediti dodatne prihode.

14. Pojačati borbu protiv neformalne ekonomije kroz mjere dodatne kontrole i kroz set edukativno informativnih kampanja. Država zbog nedovoljnog rada zbog nefromalne ekonomije svake godine gubi skoro 25% bruto društvenog proizvoda. Upravo iz tog razloga, inspekcijske službe bi morale efikasnije da vrše kontrolu tržišta, posebno u uslužnim sektorima, sektoru turizma i pružaocima smještajnih usluga (kako u turizmu tako i onih koji iznajmljuju stanove), i da bez selektivnosti prema bilo kome, prvo edukuju neformalne subjekte da izvrše tranziciju u formalnu ekonomiju, a ukoliko se to ne desi da se primjenjuju stroge kazne kako bi se neformalna ekonomija smanjila na minimum. Sa tim jačamo privredu i smanjujemo nelojalnu konkurenciju što će u značajnoj mjeri pokrenuti novi ekonomski ciklus.