Vlada Crne Gore će u dogovoru sa privredom donijeti preventivne mjere u cilju suzbijanja inflacije, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj u emisiji “Naglas”, na TVCG. Tržišna inspekcija, kako navodi, svakodnevno prati marže u prodavnicima.

Foto: gov.me/B. Ćupić

“U onom trenutku kada vidimo nelogičnosti i pokušaj povećanja marži Vlada će reagovati i staviti limit na marže. Mi planiramo da preduhitrimo neke stravi da na određeni broj proizvoda već počnemo sa ograničavamo marže”, kazao je Đeljošaj i dodao da se mjere ne mogu donositi bez detaljne analize.

Ministar kaže da država prati kretanja cijena na tržištu preko podataka Monstata i preko tržišne ispekcije. Sve je to, kako dodaje, potrebno za analizu cijena.

“Na osnovu svih tih podataka mislim da ćemo moći pravovremeno da reagujemo. Trenutno nemamo toliko pomjeranja na tržištu da je alarmantna reakcija”, kazao je Đeljošaj.

Kako  je kazao, danas je  održan sastanak u PKCG na temu toga kako da se zadrži standard građana, a privreda je ta koja, kako dodaje, puni budžet.

“Mislim da nijesu samo naše trgovine glavni pokretači inflacije”, kazao je Đeljošaj i dodao da spoljni faktori i korišćenje eura utiču na inflaciju.

“Mislim da na našu inflaciju dosta utiče i politička stabilnost”, kazao je Đeljošaj.

Podsjeća da je potrošačka korpa oko 850 eura, a kako dodaje, potrebno je da više proizvodimo i više stvaramo.

“Osnovna poruka Vlade je da treba više da radimo, da proizvodimo da se solidarišemo i da neće biti zaduženja za plate. Mislim da trenutno sa onim što je na tržištu nema potrebe da se reaguje mislim da će do kraja mjeseca ili sljedećeg biti neke reakcije – biće”, kazao je Đeljošaj.

Za sve te mjere, kako ističe, potrebne su analize i mjere jer sve to utiče na privredu, zapošljavanje i budžet države.

“Inflaciju na ovoliki uvoz mi ne možemo da kontrolišemo. Imali li toga da se dogovaraju trgovine, mislim da ne možemo reći da je tu fokus problema”, kazao je Đeljošaj i dodao da je nemoguće ograničiti cijene.

Potpredsjednica Skupštine i članica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Zdenka Popović kaže da je akcija “Stop inflaciji” je imala kratkoročne efekte. Problem je, kako kaže, veliki uvoz preko čega se i uvozi inflacija.

Ona je navela da veliki broj stranaca u Crnoj Gori troši veliki novac na hranu, ali i stanove i druge zakupe.

“Kada imate toliku potražnju – cijene rastu”, kazala je Popović i dodala da su porasle cijene stanova i najma.

“Jedina prednost ove inflacije je što smo imali nevjerovatan rast BDP-a”, saopštila je Popović.

Podsjeća da smo ipak imali pad direktnih stranih investicija za 50 odsto, što povezuje sa političkom nestabilnošću i ukidanjem ekonomskog državljanstva.

U odnosu na 2019. godinu standard građana porastao

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica navodi da je 2019. minimalna potrošačka korpa bila 640 eura, a sada je oko 840 eura i to je rast od 32 odsto.

U tom period, kako ističe, prosječna neto plata je, sa 513 eura porasla na 805 eura. Iz toga proizilazi, kako ističe, da je rast neto zarada 56% što je više u odnosu na rast potrošačke korpe.

“Sve cijene sirovina, nafte u odnosu na 2019. su u rastu od oko 40%. Nijesu trgovački lanci podigli enormno cijene već su samo pratili neke tokove i zauzeli pozicije koje su imali prije”, kazao je Mikavica i dodao da je to realnost.

“Parametri pokazuju da nam je u odnosu na 2019. godinu standard građana porastao”, kazao je Mikavica.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da je problem u Crnoj Gori dublji i da mi moramo da mijenjamo ekonomski model.

“Imai smo milijardu i 300 hiljada eura od turizma, ali ja tvrdim da 150 miliona ne ostane u Crnoj Gori, sve ostalo je uvoz”, kaže Drecun.

Navodi i da država mora da bude jaka i da napravi analizu marži u trgovačkim lancima.

“Konstrukcija ovakve ekonomije uvijek će nas voditi u potrebu zaduživanja”, kazao je Drecun.

Smatra i ova Vlada ima dosta ekonomke pameti, ali kako kaže, svi koji podržavaju Vladu moraju da budu složniji i da imaju jedan cilj – bolji životni standard građana.

“Prvi cilj bi bio da stopa zaposlenosti bude što manja, a to je moguće privlačenjem stranih investitora“, zaključio je Drecun.

“Mi se moramo okrenuti našim resursima našoj poljoprivredi, turizmu i raditi na tome da se poveća stopa zaposlenosti”, saopštila je Popović.

Ako bi se pokrenule investicije u saobraćaju, Popović očekuje i veću zaposlenost i dodaje da je u ekonomiji sve to jedan krug.