Nivo kofeina u krvi mogao bi uticati na količinu tjelesne masti u organizmu, što je faktor koji bi zauzvrat mogao povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Foto: Ilustracija, Pixabay

To su nalazi studije iz marta 2023. godine koja je koristila genetske markere za utvrđivanje definitivnije veze između nivoa kofeina, BMI-a i rizika od dijabetesa tipa 2.

Istraživački tim s Karolinska Instituta u Švedskoj, Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji i Imperial Collegea u Londonu u Velikoj Britaniji rekao je da bi se nekalorična pića s kofeinom mogla proučavati kao potencijalno sredstvo za smanjenje nivoa tjelesne masnoće.

"Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi bile su povezane s nižim BMI-om i masom cijelog tijela", napisali su istraživači u svom radu.

Nadalje, genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi bile su povezane s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2. Procijenjeno je da je približno polovina učinka kofeina na sklonost dijabetesu tipa 2 posredovana smanjenjem BMI.

Studija je uključivala podatke od nešto manje od 10.000 ljudi prikupljene iz postojećih genetskih baza podataka, a usredsredila se na varijacije u/ili blizu specifičnih gena za koje se zna da su povezani s brzinom kojom se kofein razgrađuje.

Uopšteno, oni s varijacijama koje utiču na gene, nazvanima CYP1A2, i genom koji to reguliše, koji je nazvan AHR, mogu sporije razgraditi kofein, dopuštajući mu da duže ostane u krvi. Ipak, oni, takođe, uopšteno piju manje kofeina.

Pristup nazvan Mendelska randomizacija korišćen je za određivanje vjerovatnih uzročnih odnosa između prisutnosti varijacija, bolesti poput dijabetesa, tjelesne mase i faktora načina života.