U Uniji poslodavaca nijesu iznenađeni revoltom trgovaca zbog najave ograničavanja marži na pet hiljada proizvoda. Ipak, kako kaže Filip Lazović za Radio Crne Gore, ne iznenađuje ih ni najava trgovaca da će uvesti jednokratno radno vrijeme.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Međutim, Lazović se nada kompromisu između dvije strane, kako bi se očuvala rentabilnost poslovanja, ali i zaštitio standard građana kroz ograničavanje cijena iz kategorije osnovnih namirnica.

U Uniji slobodnih sindikata tvrde da Crna Gora u poređenju sa zemljama Evrope ima najviše marže. Srđa Keković poručuje za Radio CG da se u Crnoj Gori ne prate globalna kretanja gdje su cijene vraćene na nivo od prije tri godine.

I on se nada rješenju koje će biti prihvatljivo i za vladu i za trgovce.

Sa druge strane, građani se raduju snižavanju cijena, ali strahuju da bi osmočasovni rad prodavnica za posljedicu imao gubitak radnih mjesta.

Iščekuju potrošači da se što prije ograniče marže na cijene u trgovinama, ali ne opravdavaju najave trgovaca da će ograničiti rad prodavnica - jednokratno.

“Negdje razumijem prodavce. Njihova zarada su upravo marže, razlika između prodajne i nabavne cijene. Sa druge strane, to ne bi bilo dobro za radnike, jer bi znaćilo gubitak radnih mjesta. Vjerovatno bi dvije i po hiljade ljudi ostalo bez posla", ocijenio u anketi jedan ispitanik.

Sa druge strane, jedna Podgoričanka smatra da je revolt trgovaca opravdan, da su, kako kaže, konačno počeli da žive i zarađuju od svoga rada.

"Nisam sigurna ni su marže toliko visoke koliko se govori", dodaje ona. 

Druga je kazala da bi skraćivanje radnog vremena bilo loše za potrošače.

"Trebalo bi da postoje i one trgovine koje bi radile noću, kako je bilo nekada kada su postojali dragstori", predlaže ona. 

Privrednici negoduju

Privrednici od januara, kada je i najavljeno ograničavanje marži, negoduju. Smatraju da pet hiljada proizvoda sa vladine liste, ne mogu biti neophodni za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Sve to bi se, kaže Filip Lazović iz Unije poslodavaca, ozbiljno odrazilo na poslovanje trgovina, naročito iz kategorije malih i mikro preduzeća u toj branši.

“Sa više aspekata takva bi odluka problematična. Takođe, tu je i jedna, slobodno možemo kazati, navljena neprimjerena intervencija države u 21.vijeku kada poslujemo po principima tržišne ekonomije”, ocijenio je Lazović.

Ne iznenađuje poslodavce što trgovci najavljuju radikalne mjere-poput ograničavanja radnog vremena. Ipak, Lazović se nada kompromisu u pregovorima između vlade i trgovaca.

“Tako i najava da će na neki način realni sektor odgovoriti ako ne dođe do do govora je potpuno legitimno ispoljavanje nezadovoljstva. Ipak mi u Uniji poslodavaca da će vlada imaki sluha i da će na kraju doći do kompromisa, da li u pravcu značajnog sužavanja liste proizvoda na način da obuhvati ono što bi bilo mjera i što se može podvesti pod osnovne životne namirnice”, poručio je naš sagovornik.

U svijetu cijene su se vratile na nivo od prije tri godine. I posljednje analize Ujedinjenih nacija pokazuju da se trend pada nastavlja i u ovoj godini i to za pšenicu, ulje, meso, mlijeko.

Keković: Neke marže su zelenaške

Kod nas takva kretanja se ne prate. I na to ukazuje generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

“Činjenica je da su marže u Crnoj Gori veće, da su neke može se reći zelenaške. To pokazuju cijene koje možemo da uporedimo sa državama Evrope. Osim toga, objavljeno je da su se cijene u svijetu vratile na nivo od prije tri godine. Kod nas se, međutim, oko toga ništa ne dešava”, naveo je Keković.

Da je ograničavanja cijena neophodno, potcrtava Keković.

Mišljenja je i da se kasni sa donošenjem odluka, ali i on očekuje dijalog predstavnika izvršne vlasti i trgovaca.

“Da li je ograničavanje marži na pet hiljada artikala pravi put, možda i nije. Iskreno pet hiljada proizvoda je preveliko. Treba ograničiti ono što je esencijalno i ja se iskreno nadam da će u tom pravcu će se postići kompromis na relaciji vlada-poslodavci”, uvjeren je Keković.

Podsjećamo, Vlada je krajem januara formirala listu proizvoda svrstanih u tri kategorije: osnovnih, prehrambenih i hemijskih proizvoda na koje bi trgovačke marže bile limitirane od pet do 15 odsto.

Ako se takva odluka donese odgovor, kako je saopšteno sa Odbora za trgovinu, u krajnjem bi bio da prodavnice rade jednokratno osam, a jednom nedjeljno četiri sata.