Skijališna sezona bez ijednog snježnog dana doživjela je neuspjeh i prouzrokovala velike gubitke za privrednike koji su je pripremali, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore,  koja je održana na temu pripreme predstojeće ljetnje sezone, upućen je zahtjev Vladi do pomogne u ublažavanju posljedica loše skijališne sezone i time doprinese adekvatnoj pripremi predstojećih.

Foto: Privredna komora Crne Gore

Kako je saopšteno iz PKCG Odbor je razmotrio i temu aviodostupnosti Crne Gore i informaciju o poslovanju u turizmu tokom 2023. godine.

Predsjedavajući Odbora Luka Bulatović je kazao da je uspješna prošlogodišnja ljetnja sezona uticala na dalji oporavak turizma u Crnoj Gori, sa zabilježenih 2.613.306 dolazaka turista (20% više nego u 2022. godini i za jedan odsto manje u odnosu na 2019.), koji su ostvarili 32% više noćenja nego 2022. godine ili za 13% nego 2019. godine.

Ukupni prihodi od turizma u 2023. godini, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznose 1,515 milijardi eura i veći su za 44% u odnosu na 2022. godinu, odnosno veći za 38% u odnosu na 2019. godinu.

“Prihodi su ostvareni kroz povećanje cijena na valu inflacije. Stopa zauzetost hotela se kreće u rasponu od 26,3% u novembru do 78,9% u avgustu. što ukazuje na visoku sezonalnost i da u Crnoj Gori egzistira model masovnog ljetnog turizma po višim cijenama, ali sa nešto manjom zaradom jer su troškovi poslovanja veći. Investiranje je otežano jer su kamatne stope više, a neizvjesnost je visoka na kratki i srednji rok”, naveo je Bulatović.

On je kazao da zimska turistička sezona u ski centrima ove godine praktično nije ni postojala, a zimski centri i turistička privreda su pretrpjeli velike štete nastale usljed nedostataka snježnih padavina.

“Na skijalištima nije bilo niti jednog skijaškog dana što je nezabilježen slučaj. Velika sredstva koja su uložena za pripremu zimske sezone koja nije ni započela, ugrožavaju tekuće poslovanje skijališta. Upitna je i priprema ljetnje sezone na sjeveru Crne Gore, koju privrednici teško mogu da finansiraju iz sopstvenih prihoda”, rekao je Bulatović.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vuk Žižić istakao je u uvodnom obraćanju da dobra priprema i na vrijeme preduzete aktivnosti mogu da doprinesu stvaranju preduslova za nesmetano odvijanje sezona i postizanju zadovoljavajućih rezultata.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu značajno učešće turizma u BDP-u naše zemlje, uspješna sezona je stimulans i pokretač cijele ekonomije.

“U toku je komunikacija sa svim uključenim subjektima i finalizacija Plana, a isti će biti dostavljen Vladi na usvajanje do kraja marta. Kroz Plan će se dati presjek aktivnosti koje će biti realizovane prije, ali i tokom same sezone, a koje će doprinijeti nesmetanom odvijanju sezone koja nesporno utiče na zadovoljstvo naših turista”, kazao je Žižić.

Anđa Vukčevic Zorić, Ski centar Vučje istakla je da su brojna skijališta pretrpjela ogromnu štetu kada je u pitanju zimska turstička sezona.

Prema njenim riječima, uloženi su veliki napori, značajna finansijska sredstva i dodatna radna snaga u pripremi zimske sezone, a posljedice nepostojanje iste proizvele su velike posljedice.

“Neophodno je sada planirati sledeću zimsku sezonu, a ne u septembru. Apelujem na Vladu da pronađe način kako bi se ublažile posljedice nedostatka snježnih padavina”, kazala je ona, dodajući da se takođe mora više razgovarati o klimatskim promjena a u skladi sa tim planirati.

Istakla je i od izuzetnog značaja raditi na poboljšanju putničke infrastrukture, posebno na sanaciji i rekonstrukciji puta ka Vučju.

Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kazao je da je svima jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog.

“Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, istakao je on.

Kako je naveo, obratili su se resornom ministarstvu za finansijsku podršku, kako bi djelimično nadoknadili gubitke, te da se nadaju pozitivnom odgovoru.

Tanja Vukić, Skijališta Crne Gore kazala je da su se i oni obratili Ministarstvu turizma, jer bez njihove pomoći neće dalje moći da funkcionišu.

“Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finanisijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli, i nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je ona.

Potpredsjednik Privredne Komore Dragan Kujović apostrofirao je da je pomoć ski centrima definitivno neophodna nakon ovakve zimske sezone, te da treba hitno reagovati.

Ana Tripković Marković, NTO istakla je da je zadatak Nacionalne turističke organizacije njegovanje imidža naše države kao poželjne turističke destinacije, naglasivši da se gro aktivnosti NTO sprovodi sa predstavnicima turističke privrede.

Od brojnih aktivnosti u prethodnoj godini, izdvojila je one najznačajnije, kao što su uspješno završena procedura za digitalnu kampanju, najveću do sada, a čiji je trenutni fokus na tržišta Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Takođe je istakla realizaciju kampanje sa BBC world i TV dosegom od 12 miliona ljudi, kao i Travel show u Njujorku.

Kada je u pitanju avio dostupnost istakla je da je NTO prošle godine radila na nizu podsticajnih mjera, te usklađivanju Zakona o turizmu i zaštite konkurentnosti.

“Spremni smo da opet raspišemo konkurs za podsticajne mjere, ali će sve to zavisiti od sredstava sa kojima budemo raspolagali”, kazala je Tripković Marković.

Ivan Radević, Direktor turističke organizacije Berane osvrnuo se na brojne rekonstrukcije puteva koje ugrožavaju turističku sezonu, s obzirom na to da su brojni djelovi zatvoreni već duži period.

“Putni pravac iz Srbije prema Beranama i Rožaju mora se što prije staviti u funkciju, kako bi Sjever bio povezan sa Jugom i kako bismo spremni dočekali turističku sezonu”, kazao je on, dodajući da bi resorno Ministarstvo trebalo dodatno da se angažuje po tom pitanju, te da bi rekonstrukcije puteva trebalo raditi fazno.