U ovoj studiji istraživači su polazili od pretpostavke da vitamin C može imati pozitivan efekat na raspoloženje i zdravu funkciju mozga.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Veza između zdrave ishrane i visokog kvaliteta života je nepobitna, dok istraživači nastavljaju da produbljuju svoje razumijevanje o odnosu između ishrane i mentalnog zdravlja.

U sklopu istraživanja ove teme, nedavna studija objavljena u British Journal of Nutrition istražila je uticaj konzumacije kivija i vitamina C na raspoloženje i brzinu kojom su učesnici zabilježili poboljšanja.

Značaj vitamina C 

Studija je pokazala da je unos kivija doveo do poboljšanja raspoloženja već poslije četiri dana, sa jačim efektom na vitalnost i dobro raspoloženje u poređenju sa onima koji su uzimali dodatke vitamina C. Ovo ističe značaj vitamina C za mentalno zdravlje i ukazuje na to da je konzumacija ovog nutrijenta kroz cjelovitu hranu možda najdjelotvornija.

Kivi je samo jedna od voćki koje nude brojne zdravstvene benefite, uključujući sadržaj vlakana, kalijuma, vitamina E i posebno visok nivo vitamina C, koji je ključan za funkciju imunog sistema i zarastanje rana. Prethodne studije su pokazale da dodaci vitamina C i voće bogato ovim vitaminom mogu doprinijeti poboljšanju raspoloženja.

U ovoj studiji istraživači su polazili od pretpostavke da vitamin C može imati pozitivan efekat na raspoloženje i zdravu funkciju mozga. Željeli su da istraže kako bi unos voća mogao uticati na mentalno zdravlje tokom određenog perioda.

Učesnici studije podijeljeni su u tri grupe: prva grupa je svakodnevno uzimala dodatak vitamina C, druga grupa je jela po dva kivija dnevno, dok je treća grupa dobijala placebo tablete.

Rezultati studije

Učesnici su tokom četiri nedjelje konzumirali dodeljene supstance ili placebo, odgovarajući na ankete svaki drugi dan. Ankete su obuhvatale pitanja o energiji i umoru, raspoloženju, produktivnosti i kvantitetu sna, kao i o nivoima fizičke aktivnosti.

Otkriveno je da su učesnici koji su konzumirali kivi zabižili poboljšanje u raspoloženju i vitalnosti već nakon četiri dana, a poboljšanje produktivnosti nakon 14 dana, prema izvještaju magazina Hola!.

Ovi nalazi sugerišu da postoji vrijednost u mjerenju čestih promjena raspoloženja u realnom vremenu u svakodnevnom životu kroz intervencijska ispitivanja, kako bi se razumjeli obrasci i vremenski okviri tih promjena.