Mnogi mladi Evropljani danas se suočavaju s izazovom pronalaženja sopstvenog stambenog prostora i finansijskom nezavisnošću, što je dovelo do toga da neki od njih ostaju da žive u zajednici sa roditeljima duže nego što je to bio slučaj ranije.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ova pojava, na Zapadu poznata kao „produženo stanovanje sa roditeljima”, postaje sve uobičajenija u mnogim zemljama Evrope.

Jedan od glavnih razloga za ovu promjenu je ekonomska situacija. Visoke cijene nekretnina, kao i troškovi života, učinili su da se mladi ljudi teže odlučuju za odlazak iz roditeljske kuće, kao i da teže dolaze do svoje sopstvene imovine ili iznajmljenog stana. Povećanje nezaposlenosti i nesigurnosti na tržištu rada, takođe, doprinose tome da mladi odluče da ostanu da žive kod roditelja, kako bi smanjili svoje troškove i osigurali finansijsku stabilnost, piše Gardijan.

Osim toga, promjene u društvenim normama i percepciji porodičnih odnosa, takođe, utiču na odluku mladih da ostanu duže u roditeljskom domu. Tradicionalna očekivanja o odlasku od kuće nakon završetka školovanja sve više se mijenjaju, a život sa roditeljima postaje prihvatljiviji izbor.

Neki mladi ljudi, takođe, biraju da ostanu sa roditeljima kako bi im pružili emocionalnu podršku ili pomogli u brizi o starijim članovima porodice. Ova vrsta međugeneracijskog zajedničkog života može biti korisna za sve uključene strane i doprinosi jačanju porodičnih veza.

Ipak, produženo stanovanje sa roditeljima može donijeti i određene izazove. Nedostatak privatnosti i autonomije može uticati na individualni razvoj mlade osobe, dok se prekomjerna zavisnost od roditelja može otežati proces osamostaljivanja i postizanja lične nezavisnosti, piše britanski list.

U mnogim zapadnoevropskim zemljama, kao što su Švedska, Norveška i Danska, na primjer, mladi obično napuštaju roditeljski dom i osamostaljuju se u svojim ranim dvadesetim godinama, često nakon završetka školovanja ili sticanja diplome.

Sa druge strane, u zemljama Balkana, kao što su Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, proces osamostaljivanja može biti odložen zbog ekonomskih izazova, visoke stope nezaposlenosti i drugih faktora. Mnogi mladi ljudi ostaju sa roditeljima duže vrijeme, ponekad čak do kasnih tridesetih godina, dok pokušavaju da pronađu stabilan posao i obezbijede stan.

U južnim evropskim kulturama, postoje veća očekivanja da mladi ostanu kod kuće dok se ne ožene, udaju ili ne steknu stabilan posao.

Obrazovni faktori su još jedan razlog. Produženo školovanje znači da mladi provode više vremena školujući se prije nego što uđu u svijet rada, što dodatno otežava osamostaljivanje.

Sa sve većim brojem razvoda i manjim brojem brakova, takođe, mladi osjećaju manji pritisak da napuste roditeljski dom.

Ekonomski faktori igraju ključnu ulogu u ovoj pojavi. Visoke cijene stanovanja i niže zarade u odnosu na troškove života, razlozi su zbog koih mladi teško postižu finansijsku nezavisnost.