Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona, posti se i farbaju uskršnja jaja.

Foto: Ilustracija, Pixabay

U pravoslavnim hramovima, na večernjim bogosluženjima na ovaj dan obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji simbolično predstavlja Hristov grob, iznosi plaštanica.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Običaji i vjerovanja

Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, provodi se u strogom postu i tuzi zbog žrtve Isusove. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji i vjerovanja.

Zaustavljaju se svi poslovi u kući i polju. Veruje se da na današnji dan ne valja uzimati eksere, igle, šila i sve drugo oštro i šiljato da se ne bi pozleđivale Isusove rane.

Najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.

Pripisuju mu se posebna svojstva - ljekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila. Ko ne stigne danas, može da oboji jaja i sjutra, prije sunca.

Danas se strogo posti, ko može - ne jede ništa, drugi samo suvi hljeb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.

Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.