Odmor koji traje sedam dana, a u okviru kojeg se posjeti više zemalja, i uz to ne bude naporan, zvuči kao nešto nemoguće.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Mnogima je sinonim za odmor kupovina avionske karte, čekanje po aerodromima, pa se na kraju više vremena provede u putu, a kući se vrate umorni.

Ipak, to ne mora da bude tako ako za odmor izaberete krstarenje, koje je posljednjih godina sve popularnije kod turista širom svijeta.

Kako u razgovoru za portal Kolektiv.me objašnjava Nikola Stojanović ispred marketing tima agencije Allegra Krstarenja, interesovanje za pomenuti vid odmora je naglo poraslo nakon što je završena epidemija koronavirusa.

“Interesovanje za krstarenje je poraslo nakon što je završen Covid. Ljudi su opet počeli da putuju i istražuju sve više i više destinacija, nekako se u tom periodu i dosta mladih odvažilo da ode na krstarenje. Počeli su da prenose utiske svojim prijateljima, i na taj način se fama da su krstarenja ultra skupa i da su samo za starije ljude, razbila”, kaže Stojanović za naš portal.

Ističe da se sve više mladih ljudi ljudi odlučuje baš za krstarenje, koje je kao vid putovanja posebno po mnogo čemu.

Naime, krstarenja su kružna putovanja – ukrcate se na brod, i svakog dana ste u drugoj luci. Ovo je idealan vid dinamičnog odmora – svakodnevno se posjećuju različiti gradovi, upoznaju kulture drugih naroda, njihova istorija, lokalna kuhinja…

“Super je kao dinamičan vid odmora, jer svakog dana možete posjetiti mjesta koja možda niste planirali – neke manje luke ili gradove, u kojima je dovoljno da budete jedan dan, a opet i neki gradovi koji su veći, gdje treba malo više vremena za obilazak. Tako ako brod uplovi u luku, vi možete da izađete sa broda, istražujete taj grad, idete na izlet i vratite se nazad. Kako su krstarenja kružna putovanja, obično se ukrcaj i iskrcaj dešava u istom gradu u istoj luci i u istom danu - ako se ukrcate u petak, sljedeće nedjelje u petak se iskrcavate sa broda”.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Kako objašnjava naš sagovornik, kad god neko pomisli na krstarenje, prva asocijacija je krstarenje Karibima, što nije bez razloga, jer je upravo ta destinacija jedna od najpopularnijih.

I Mediteran ima svojih čari – Centralni, Istočni ili Zapadni, putnici ne mogu pogriješiti šta god da izaberu.

A koje destinacije biraju građani iz Crne Gore, i koliko se uopšte odlučuju za krstarenje kao vid odmora?

Najčešće za luke ukrcaja biraju one koje su nam blizu, kao što je Solun – sa te početne tačke, čeka ih uzbudljivo krstarenje grčkim ostrvima: Santorini, Mikonos, i slično.

“Kod nas, naši ljudi u zavisnosti od perioda godine i kada imaju godišnje odmore, idu da krstare. Mi kao agencija volimo da preporučimo novim putnicima da prvo krstarenje bude Mediteranom, pa tek onda da istražuju malo egzotičnije destinacije. Ono što zasigurno znamo je da krstarenja zavise od perioda kada se putuje, pa tako mi volimo da preporučujemo putnicima da putuju u proljeće ili na jesen, jer je tada krstarenje Mediteranom zaista divno. Lijepo vrijeme, može se dosta obići, a nije toliko velika vrućina. Popularne destinacije opet zavise od toga, jer se za Crnogorce zna da ne vole mnogo da putuju avionom, više vole da idu na putovanja automobilom, pa biraju krstarenja gdje su luke ukrcaja nama blizu. Nama najbliže luke ukrcaja su Solun, i odatle se krstari grčkim ostrvima, obilaze se Santorini, Mikonos,… i ljudi za sedam noći na brodu vide mnogo. Imamo i krstarenje iz Splita, u pitanju je Istočni Mediteran, kada se kreće iz Splita i spušta se prema grčkim ostrvima, i brod se vraća na iskrcaj ponovo u Splitu. A ko voli da putuje avionom, onda može da odabere i Zapadni Mediteran, gdje su luke ukrcaja Đenova i Savona ili može da iskombinuje putovanje iz Rima ili Barselone – to su četiri popularne luke ukrcaja za Zapadni Mediteran”, ističe Stojanović za portal Kolektiv.me.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Tokom ljetnih mjeseci, popularna su i krstarenja norveškim fjordovima i sjeverom Evrope, zato što je to sezona kada se tamo može krstariti, jer je u ostalom dijelu godine dosta hladno.

A kada je kod nas hladno, onda turisti naravno biraju toplije krajeve, pa su tokom zimskih mjeseci najpopularnija krstarenja Karibima i Emiratima.

Za one koji su pravi avanturisti, mogu izabrati krstarenje od Japana do Filipina, kao i krstarenje oko svijeta.

Sve su to samo neke od opcija, koje će vam popularne destinacije predstaviti iz sasvim drugačijeg ugla, jer to je iskustvo koje se ne zaboravlja.

“Uz ova neka standardna krstarenja osam dana – sedam noći na brodu, obično imaju i duža krstarenja, kada se obilazi malo više destinacija. Mi ćemo imati ove godine veliko novembarsko krstarenje gdje se kreće iz Japana, do Filipina – putnici se ukrcavaju u Tokiju, a iskrcavaju se na Filipinima, tačnije Manili. Ako neko želi, u ponudi je i krstarenje oko svijeta, u zavisnosti od datuma polaska, odabranog tipa kabine, kojom kompanijom se putuje, koliko osoba je u pitanju, cijene aranžmana krstarenja kogu varirati, ali svako može pronaći neko krstarenje koje bi mu odgovarali i koje bi zadovoljilo svaki budžet. Iako u startu ljudi misle da su krstarenja skuplja, u cijenu imate uključena barem dva restorana gdje možete da se hranite, i sva krstarenja su na principu proširenog punog pansiona - uključeni su svi glavni obroci, a imate još razne užine, radionice hrane… Ljudi sa djecom se isto mogu lako odliučiti za krstarenje, jer djeca do 18 godina kod nekih kompanije krstare besplatno - plaćaju samo iznos lučkih taksi, ako su u kabini sa dvije odrasle osobe”.

I Crna Gora je veoma poznata kao kruzing destinacija, koju rado biraju turisti iz različitih krajeva svijeta.

Tako se očekuje da ove godine u Luci Kotor uplovi 505 kruzera, sa preko 700.000 putnika. Kruzing sezona u ovom gradu je počela 9. marta, i trajaće sve do decembra.

Da i Bar ima potencijala da postane važna luka kada je u pitanju kruzing, potvrđuje i to što je u gradu pod Rumijom početkom aprila uplovio najveći kruzer ikada koji je posjetio Crnu Goru.

U pitanju je bio kruzer “Sun Princess”, dužine 345,28 metara, koji je težak čak 177.882 tona, sa 4.170 turista i 1.623 člana posade.

“Crna Gora je veoma poznata po kruzing turizmu. U Kotor dolazi svake godine sve više i više brodova. Ljudi obožavaju da gledaju fjordove i planine dok ulaze u Bokokotorski zaliv. Kotor ima više uplovljavanja, nego sve hrvatske luke zajedno tokom godine. Mi kao agencija pokušavamo da postavimo Bar kao važnu luku na kruzing mapi Mediterana, sa čim smo počeli prije pojave COVID-a. Mislim da smo u tome uspjeli, da sve više kompanije spoznaju značaj i prednosti Bara kao luke. Nadamo se da će u budućnosti biti sve više i više uplovljavanja u Luku Bar, da će u nekom trenutku dostići značaj Kotora, i da će Crne Gora biti prepoznata u kruzing industriji sa dvije velike luke”, zaključio je Nikola Stojanović u razgovoru za portal Kolektiv.me.