Istraživači kažu da pojedine navike tokom spavanja mogu da budu simptomm određenih poremećaja u tijelu i opasnih bolesti.

Foto: Ilustracija, Pexels

Autoimune bolesti pogađaju oko 10 odsto svjetske populacije, od čega 13 odsto žena i sedam odsto muškaraca.

To je bolest u kojoj imuni sistem greškom napada zdravo tijelo, a postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti, uključujući reumatoidni artritis, Kronovu bolest i psorijazu, prema Univerzitetu u Oksfordu.

Ova studija — objavljena ovog mjeseca u eClinicalMedicine — fokusira se na lupus, stanje koje može izazvati upalu u cijelom tijelu. Istraživači su anketirali 676 ljudi sa lupusom o vremenu pojave 29 neuroloških i mentalnih simptoma kao što su depresija, halucinacije i gubitak ravnoteže. Autori studije su intervjuisali dodatne pacijente sa lupusom da bi saznali kako su se njihovi simptomi pojavili kada se njihova bolest pogoršala.

Tri od pet pacijenata su izjavili da imaju poremećen san, a trećina njih je rekla da se ovaj simptom pojavio više od godinu dana prije početka lupusa. Gotovo svaki četvrti učesnik je doživio halucinacije, iako se kod većine ovih ljudi halucinacije nisu pojavile do početka bolesti ili kasnije.

Halucinacijama su često prethodile „živopisne i mučne” noćne more – ljudi su sanjali da su napadnuti, zarobljeni, zgnječeni ili su se osjećali kao da padaju. Ljudi su više oklijevali da govore o svojim halucinacijama.

Jedan od pacijenata je opisao osjećaj dezorijentisanosti tokom ovih halucinacija, poput Alise u zemlji čuda, piše NY Post, a prenosi Danas.rs.

Autori studije su naglasili važnost ranog prepoznavanja ovih simptoma kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza.

Ne postoji lijek za lupus, ali simptomi i upala se mogu kontrolisati ljekovima i promjenama u načinu života.

„Važno je da ljekari razgovaraju sa svojim pacijentima o ovim vrstama simptoma i ulože vrijeme u bilježenje individualne progresije simptoma svakog pojedinca“, rekla je glavna autorka studije dr Melani Sloun, sa Odjeljenja za javno zdravlje i primarnu njegu Univerziteta u Kembridžu.

Ona je dodala da pacijenti često znaju koji simptomi su loš znak da će se njihova bolest pogoršati, ali da se oni sami, pa i ljekari, često ustručavaju da govore o mentalnom zdravlju i neurološkim simptomima, posebno ako ne razumiju da mogu da budu dio od autoimunih bolesti.