Stručnjaci upozoravaju da prekomjerni rad može da poveća rizik od srčanih bolesti, bolova u donjem dijelu leđa i dijabetesa tipa 2, a kritična tačka bi mogla da se dogodi i prije nego što mislite.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Povećan stres, anksioznost, bol u donjem dijelu leđa, visok krvni pritisak… Ako ste dugo radili u kancelariji, vjerovatno ste dobro upoznati sa nekim od načina na koje prekomjerni rad može da utiče na vaše zdravlje.

Godine 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) objavile su izvještaj koji se bavi zdravstvenim rizicima prekomjernog rada. Izvještaj je otkrio da je dugo radno vrijeme, definisano kao više od 55 sati nedjeljno, odgovorno za veliki porast smrtnih slučajeva od moždanog udara i bolesti srca.

Ima dovoljno podataka koji pokazuju da je prekomjerni rad profesionalna bolest broj jedan u svijetu, kaže istraživač Aleksis Deskata.

Kako istraživanja pokazuju, čak ni 40-časovna radna nedjelja, koja je odavno standard za ravnotežu između posla i privatnog života, nije dobra za naše zdravlje, prenosi Ordinacija.hr.

Skrivene posljedice prekomjernog rada

Efekti prekomjernog rada na zdravlje mogu biti direktni i indirektni. Stres povezan sa dugim radom može imati direktan uticaj na vaše zdravlje, održavajući vaše tijelo u stalnom stanju napetosti. Ovo zauzvrat dovodi do povišenog nivoa kortizola, koji utiče na nivo šećera u krvi i mjenja imuni sistem.

Vremenom, ako ovaj stres postane hroničan, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, kao što su visok krvni pritisak, glavobolja, anksioznost, depresija, problemi sa varenjem, srčana oboljenja, srčani udar, moždani udar ili poremećaji spavanja.

Dugo radno vrijeme može imati i indirektan efekat, oduzimajući vrijeme koje osoba može da iskoristi za bavljenje zdravim aktivnostima.

Kada previše radite, nemate vremena da dobro spavate, dobro jedete, bavite se sportom, upozorava Deskata.

U izvještaju koji su objavili SZO i ILO, većina smrtnih slučajeva u vezi sa prekomjernim radom dogodila se među radnicima starijim od 60 godina, koji su prijavili da su radili 55 sati ili više kada su bili mlađi.

Jaka glavobolja, trnci u stopalima, tupi bolovi u leđima… Ovo su vrste bola koje ne treba zanemariti

Za one koji, na primjer, završavaju stresan projekat — efekti na zdravlje su manji i mogu se ublažiti ako prestanu da rade preterano.

Iako se najjači efekti vide kod radnika koji rade više od 55 sati nedeljno, istraživači primećuju da se ovi efekti vide i kod radnika koji rade više od 40 sati nedjeljno.

Kako istraživanja pokazuju, kraće radne nedjelje rezultiraju boljim kvalitetom života, boljim spavanjem i smanjenim stresom. Kao rezultat toga, neke zemlje počinju da uvode kraće radne nedjelje i duže periode odmora. Tu spadaju Island, gdje 86 odsto radnika ima četvorodnevnu radnu nedelju, i Danska, koja ima zvaničnu 37-časovnu radnu nedelju, sa pet nedelja obaveznog godišnjeg odmora.

Kako predugo sjedenje povećava rizik

Provođenje dugih sati sedeći može imati efekta tokom vremena, povećavajući rizik od razvoja niza hroničnih bolesti, kao što su visok krvni pritisak ili dijabetes tipa 2.

Kancelarijski radnici su takođe izloženi većem riziku od određenih povreda kod prekomjernog rada, kao što su bol u vratu ili donjem dijelu leđa.

Sjedenje je stresan položaj za vašu kičmu, kaže Rajan Štajner, fizioterapeut na Klivlendskoj klinici.

Ovi zdravstveni problemi se mogu ublažiti vežbanjem, pri čemu su rizici značajno smanjeni kod ljudi koji u prosjeku 150 do 300 minuta fizičke aktivnosti nedjeljno. Ovi efekti se takođe mogu nadoknaditi kratkim aktivnim pauzama tokom dana.

Paradoks fizičke aktivnosti

Zanimljivo je i to da za ljude koji se bave fizičkim radom pojačana fizička aktivnost može da deluje protiv njih, što je fenomen poznat kao paradoks fizičke aktivnosti. Iako povećana fizička aktivnost tokom slobodnog vremena pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, povećana fizička aktivnost kao deo posla zapravo povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači i dalje pokušavaju da shvate razloge za ovaj paradoks, ali jedno od mogućih objašnjenja je da, za razliku od slobodnog vremena, radnici nemaju kontrolu nad dužinom i intenzitetom svoje fizičke aktivnosti, niti nad uravnoteženom ishranom ili kvalitetnim snom.

Fleksibilno radno vrijeme

Zaposleni koji imaju fleksibilnost u pogledu svog radnog rasporeda, što uključuje mogućnost prilagođavanja po potrebi kako bi se prilagodili zahtjevima svog života, imaju bolje mentalno zdravlje od zaposlenih koji nemaju kontrolu nad svojim rasporedom.

Kao što istraživanje pokazuje, ovaj efekat je istinit, čak i kada se uporede zaposleni koji rade sličan broj sati svake nedjelje o o broj radnih sati, nezavisno od plaćenog slobodnog vremena, negativno je povezan sa depresijom ili anksioznošću.

Ljudi koji imaju ovu fleksibilnost prijavljuju manje anksioznosti i depresije od ljudi koji nemaju, kaže Perl Mekelfiš, istraživač sa Univerziteta Arkanzas.