Petak, 13.12.2024 | 20:11
IZVOR: n1.info.rs

Stručnjaci smatraju da je PREKOMJERNI RAD veoma opasan po zdravlje

Stručnjaci upozoravaju da prekomjerni rad može da poveća rizik od srčanih bolesti, bolova u donjem dijelu leđa i dijabetesa tipa 2, a kritična tačka bi mogla da se dogodi i prije nego što mislite.




Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Povećan stres, anksioznost, bol u donjem dijelu leđa, visok krvni pritisak… Ako ste dugo radili u kancelariji, vjerovatno ste dobro upoznati sa nekim od načina na koje prekomjerni rad može da utiče na vaše zdravlje.

Godine 2021. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) objavile su izvještaj koji se bavi zdravstvenim rizicima prekomjernog rada. Izvještaj je otkrio da je dugo radno vrijeme, definisano kao više od 55 sati nedjeljno, odgovorno za veliki porast smrtnih slučajeva od moždanog udara i bolesti srca.

Ima dovoljno podataka koji pokazuju da je prekomjerni rad profesionalna bolest broj jedan u svijetu, kaže istraživač Aleksis Deskata.

Kako istraživanja pokazuju, čak ni 40-časovna radna nedjelja, koja je odavno standard za ravnotežu između posla i privatnog života, nije dobra za naše zdravlje, prenosi Ordinacija.hr.

Skrivene posljedice prekomjernog rada

Efekti prekomjernog rada na zdravlje mogu biti direktni i indirektni. Stres povezan sa dugim radom može imati direktan uticaj na vaše zdravlje, održavajući vaše tijelo u stalnom stanju napetosti. Ovo zauzvrat dovodi do povišenog nivoa kortizola, koji utiče na nivo šećera u krvi i mjenja imuni sistem.

Vremenom, ako ovaj stres postane hroničan, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, kao što su visok krvni pritisak, glavobolja, anksioznost, depresija, problemi sa varenjem, srčana oboljenja, srčani udar, moždani udar ili poremećaji spavanja.

Dugo radno vrijeme može imati i indirektan efekat, oduzimajući vrijeme koje osoba može da iskoristi za bavljenje zdravim aktivnostima.

Kada previše radite, nemate vremena da dobro spavate, dobro jedete, bavite se sportom, upozorava Deskata.

U izvještaju koji su objavili SZO i ILO, većina smrtnih slučajeva u vezi sa prekomjernim radom dogodila se među radnicima starijim od 60 godina, koji su prijavili da su radili 55 sati ili više kada su bili mlađi.

Jaka glavobolja, trnci u stopalima, tupi bolovi u leđima… Ovo su vrste bola koje ne treba zanemariti

Za one koji, na primjer, završavaju stresan projekat — efekti na zdravlje su manji i mogu se ublažiti ako prestanu da rade preterano.

Iako se najjači efekti vide kod radnika koji rade više od 55 sati nedeljno, istraživači primećuju da se ovi efekti vide i kod radnika koji rade više od 40 sati nedjeljno.

Kako istraživanja pokazuju, kraće radne nedjelje rezultiraju boljim kvalitetom života, boljim spavanjem i smanjenim stresom. Kao rezultat toga, neke zemlje počinju da uvode kraće radne nedjelje i duže periode odmora. Tu spadaju Island, gdje 86 odsto radnika ima četvorodnevnu radnu nedelju, i Danska, koja ima zvaničnu 37-časovnu radnu nedelju, sa pet nedelja obaveznog godišnjeg odmora.

Kako predugo sjedenje povećava rizik

Provođenje dugih sati sedeći može imati efekta tokom vremena, povećavajući rizik od razvoja niza hroničnih bolesti, kao što su visok krvni pritisak ili dijabetes tipa 2.

Kancelarijski radnici su takođe izloženi većem riziku od određenih povreda kod prekomjernog rada, kao što su bol u vratu ili donjem dijelu leđa.

Sjedenje je stresan položaj za vašu kičmu, kaže Rajan Štajner, fizioterapeut na Klivlendskoj klinici.

Ovi zdravstveni problemi se mogu ublažiti vežbanjem, pri čemu su rizici značajno smanjeni kod ljudi koji u prosjeku 150 do 300 minuta fizičke aktivnosti nedjeljno. Ovi efekti se takođe mogu nadoknaditi kratkim aktivnim pauzama tokom dana.

Paradoks fizičke aktivnosti

Zanimljivo je i to da za ljude koji se bave fizičkim radom pojačana fizička aktivnost može da deluje protiv njih, što je fenomen poznat kao paradoks fizičke aktivnosti. Iako povećana fizička aktivnost tokom slobodnog vremena pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, povećana fizička aktivnost kao deo posla zapravo povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači i dalje pokušavaju da shvate razloge za ovaj paradoks, ali jedno od mogućih objašnjenja je da, za razliku od slobodnog vremena, radnici nemaju kontrolu nad dužinom i intenzitetom svoje fizičke aktivnosti, niti nad uravnoteženom ishranom ili kvalitetnim snom.

Fleksibilno radno vrijeme

Zaposleni koji imaju fleksibilnost u pogledu svog radnog rasporeda, što uključuje mogućnost prilagođavanja po potrebi kako bi se prilagodili zahtjevima svog života, imaju bolje mentalno zdravlje od zaposlenih koji nemaju kontrolu nad svojim rasporedom.

Kao što istraživanje pokazuje, ovaj efekat je istinit, čak i kada se uporede zaposleni koji rade sličan broj sati svake nedjelje o o broj radnih sati, nezavisno od plaćenog slobodnog vremena, negativno je povezan sa depresijom ili anksioznošću.

Ljudi koji imaju ovu fleksibilnost prijavljuju manje anksioznosti i depresije od ljudi koji nemaju, kaže Perl Mekelfiš, istraživač sa Univerziteta Arkanzas.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Marija Vuković U ČETRTAK NASTUPA na Svjetskom prvenstvu

Srijeda, 17.09.2025 | 21:40

Crnogorska rekorderka u skoku uvis Marija Vuković nastupiće sjutra u kvalifikacijama na Svjetskom prvenstvu u Tokiju.

Novo otkriće: Psi bi uskoro mogli dobiti terapiju PROTIV STARENJA

Srijeda, 17.09.2025 | 21:26

Psi u prosjeku žive između 10 i 13 godina, pa je razumljivo da mnogi vlasnici žele svojim četveronožnim prijateljima osigurati više zdravih i aktivnih godina.

Izgledate STARIJE? Možda je kriva neka od ovih navika

Srijeda, 17.09.2025 | 20:35

Svakodnevne odluke o ishrani, kretanju, snu i nošenju sa stresom presudno utiču na to kako starimo, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 53 stručnjaka, među njima doktori,  dijetetičari i farmaceuti.

Šarec: Izgradnja kolektora u Botunu NEOPHODNA za zaštitu životne sredine i dobrobit građana

Srijeda, 17.09.2025 | 20:25

Ustavni sud ne smije da se dijeli između partija, taj sud je nešto sveto i bez njega nema istinske demokratije niti reforme u pravosuđu, kazao je za emisiju "Globus" izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.

Nova studija pokazala zašto je dobro imati KUĆNOG LJUBIMCA

Srijeda, 17.09.2025 | 19:54

Bez obzira na to da li ste tužni, ljuti, umorni ili pod stresom, kada ugledate svog kućnog ljubimca, raspoloženje vam se automatski popravlja.

Asteroid za koji se PREDVIĐALO da može udariti u Zemlju prolazi sjutra pored naše planete

Srijeda, 17.09.2025 | 19:31

"Potencijalno opasan" asteroid (2025 FA22), veličine nebodera, proletjet će blizu Zemlje brzinom većom od 38.000 km/h u četvrtak, 18. septembra.

Čarapić: IZBOR SUDIJA Ustavnog suda da protekne bez trulih političkih kompromisa

Srijeda, 17.09.2025 | 19:18

Pokretu Evropa sad jeste cilj da se izaberu sudije Ustavnog suda i da Crna Gora ima kompletan i funkcionalan Ustavni sud, poručio je u emisiji “Kontakt” na Radio-televiziji Nikšić šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić, komentarišući neusvajanje dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, na kojoj je trebalo da se raspravlja o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju te sudske instance.

DPS Pljevlja: Dok Vraneš širi PODJELE, vrijeđa građane i potkopava državne interese, PES kukavički ćuti

Srijeda, 17.09.2025 | 19:11

Dok predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš širi podjele, vrijeđa građane i potkopava državne interese, PES kukavički ćuti, saopštio je Opštinski odbor DPS Pljevlja.

Krivokapić: ZNAO sam danima ranije za Đurišićev spomenik, to nije smjelo da se desi, nadležni nijesu htjeli da reaguju

Srijeda, 17.09.2025 | 18:57

Bivši premijer Zdravko Krivokapić istakao je kako je bio iznenađen što je 2020. bio predložen na tu funkciju, te da je u jednom momentu ideja bila da to bude Dritan Abazović.

Suljević: UBRZAN RAZVOJ sjevera ključni zadatak Ministarstva

Srijeda, 17.09.2025 | 18:28

Ministar regionalno-investicionog razvoja Ernad Suljević, prisustvovao je danas 81. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Govorio je o Izvještaju o realizaciji Strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2023–2027. godina, za 2023. i 2024. godinu.