Grenland je poslastica za geologe i klimatologe, ali i za sve ljubitelje različitih vrsta putovanja kojima hladnoća ne može pokvariti doživljaj spektakularne prirode i posebne kulture koja plovi sa ovim ostrvom na pragu Arktika.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Grenland je najveće ostrvo na svijetu, zemlja čudesne prirode, paradoksa i kontrasta. Na Grenlandu život na Arktiku dijele Inuiti i potomci skandinavskih doseljenika više od jednog milenijuma.

Ostrvom je vekovima vladala Danska, sve dok na referendumu 2008. većina Grenlanđana nije izabrala veću autonomiju, pa je sada zvanično danska autonomna teritorija.

Vidjećemo da li će na nekom budućem referendumu ostvariti vruće ili ledene snove Donalda Trampa i glasati za pripajanje SAD, ali ih vezuje dugo prijateljstvo i – odbrambeni ugovor – sa tom zemljom. Za vrijeme Hladnog rata Amerikanci su ovdje gradili antiruske vojne baze, a danas su to češće istraživačke stanice.

Grenland je poslastica za geologe i klimatologe, ali i za sve ljubitelje različitih vrsta putovanja kojima hladnoća ne može da pokvari doživljaj spektakularne prirode prošarane aurorom borealis i posebnom kulturom koja plovi sa ovim ostrvom na pragu Arktika, prenosi Punkufer.hr.

Foto: Instagram screenshot/ greenland

Zašto Grenland nije kontinent?

Uprkos impresivnoj veličini od dva miliona i skoro dvije stotine kvadratnih kilometara, najveće ostrvo na Zemlji je ostrvo a ne kontinent jer se ne nalazi na sopstvenoj tektonskoj ploči već je produžetak Kanadskog štita, tako da je geografski zapravo dio sjevernoameričkog kontinenta.

Da li je Grenland samo led?

Čak 80 odsto zemljišta Grenlanda prekriveno je ledom, a obradive površine čine manje od 1 odsto ostrva. Ledeni pokrivač Grenlanda je drugi po veličini na svijetu, nadmašio ga samo ledeni pokrivač Antarktika. Na pojedinim mjestima debljina ledenog pokrivača iznosi više od 3 i po kilometra.

Najveći nacionalni park na svijetu

Cio sjeveroistok Grenlanda je nacionalni park – najveći na svijetu po površini. Osnovan 1974. godine i zaštićen u sadašnjem opsegu od 1988. godine, to je utočište za arktičke divlje životinje i pristup mora biti dozvoljen od strane vlade Grenlanda.

Pored toga, tri jedinstvene karakteristike Grenlanda su upisane na Uneskovu listu svjetske baštine: glečer Ilulissat Icefjord, Kujataa na jugu ostrva, koji čuva poljoprivrednu kulturu Norse i Inuita, i polarna lovišta Inuita u oblasti Aasivissuit ​​– Nipisat.

Najčistiji vazduh i najčistija voda

Upravo zahvaljujući ledu i ledenim uslovima u kojima i savremeni čovjek mora drugačije da živi, Grenland se može pohvaliti najčistijim vazduhom i najčistijom vodom na svijetu.

Kada su ljudi stigli na Grenland?

Arheolozi su pronašli dokaze o ljudskom stanovanju na Grenlandu koji datiraju prije 4.500 godina. Starije izumrle kulture zamjenili su Inuiti koji su se ovdje naselili prije oko hiljadu godina. Danas se oko 90 odsto stanovništva identifikuje kao Inuiti – Kalalit (Zapadni Grenlandci), Inuguiti (Severozapad) ili Iit (Istočni).

Zašto se Grenland tako zove?

Grenland ili na danskom Greonland znači „Zelena zemlja“ što „zvuči pogrešno“. Legenda kaže da mu je ime dao prvi Evropljanin koji se ovdje nastanio u 10. vijeku, tačnije onaj koji je osuđen na progonstvo i odlučio da ovdje služi kaznu, Erik Crveni, koji je ovo ime smislio kako bi se što bolje reklamiralo novo zemljište i privuklo što više novih ljudi.

Ali u stvari, bez obzira da li je Erik imao talenat za prodaju leda Vikinzima ili ne, južni Grenland gdje se Erik Crveni nastanio je prilično zelen tokom kratkog grenlandskog ljeta i pun cvijeća.

Uz izvinjenje što počinje sa evropskim imenom, inuitsko ime – Inuit Nunaat, takođe u početku zvuči kao greška. Naime, to znači – zemlja ljudi. Danas su Grenlanđani usvojili naziv „Kalaallit Nunaat“, što znači „zemlja Grenlanđana“.

Grenland je najrjeđe naseljeno područje na Zemlji

Na Grenlandu živi nešto manje od 60.000 ljudi i nije teško vidjeti, čak i bez matematike, da je to jedno od najređe naseljenih mjesta na Zemlji, sa otprilike 0,03 ljudi po kvadratnom kilometru, na sreću, samo u statistici.

Samo jedan grad nije na obali

Većina stanovnika živi u gradovima na prijatnijoj zapadnoj obali. Jedini grad koji nije na obali je Kangerlussuak, čije ime znači „veliki fjord” i nalazi se na kraju velikog fjorda, skoro 160 kilometara od obale. Drugi međunarodni aerodrom Grenlanda, uz onaj u Nuuku, ovdje je veoma važan jer Kangerlusuak, iako hladniji od obale, ima čak 300 vedrih dana godišnje. Na Grenland možete stići samo iz Danske ili Islanda.

Glavni grad ima tri semafora, ostatak – nijedan

Glavni grad Nuuk ima oko 17 hiljada stanovnika, i mnoge karakteristike modernih zapadnih gradova, ali i neke grenlandske posebnosti. Jedna od njih su svakako prodavnice „od igle do lokomotive”, ali sa arktičkim predznakom.

Grenlandske kuće su veoma slikovite i izdvajaju se iz pejzaža, obojene u živopisne boje. Ova tradicija je nastala u kolonijalnim vremenima, kada je svaka boja imala značenje i otkrivala funkciju ili svrhu kuće. I danas, ofarbane su u iste boje, ali vlasnici su slobodni da ih izaberu.

U Nuuku postoje samo tri semafora (četiri ako se računa onaj na ulazu u tunel), što dovoljno govori o gotovo nepostojećem značaju automobilskog saobraćaja na ovom ostrvu. Registrovanih automobila je manje od sedam hiljada, a sa njima ne možete nikuda van gradova.

Najduži put je napravio Folksvagen

Na Grenlandu postoji samo 150 kilometara puteva, od kojih je samo 60 kilometara asfaltirano. Najduža deonica puta na Grenlandu duga je samo 35 kilometara. Vodi od istraživačke stanice Kelliville preko Kangerlussuak-a do Grenlandskog ledenog pokrivača. Put je izgradio Folksvagen da bi obezbjedio pristup svojoj testnoj bazi.

Sankanje pasa je više od folklora

Pošto automobili nisu mnogo korisni, većina transporta se odvija vazdušnim, morskim, a na kopnu sankama, naravno sve češće motornim pogonom, ali i psećim. Saonice za pse su ponegde jedino prevozno sredstvo, a vuku ih isključivo grenlandski psi, koje su Inuiti iz plemena Tule vjerovatno donijeli sa sobom na Grenland.

Grenlandski pas

Foto: Instagram screenshot/greenland

Ovo je vjerovatno genetski najčistija rasa na svijetu. Naime, zbog izuzetnih karakteristika koje ovi psi moraju da imaju, a od kojih im zavisi život, zabranjeno je uvođenje bilo koje druge rase pasa u arktički krug i istočni Grenland. Jedini izuzetak su psi spasioci, ali čak i oni moraju dobiti posebnu dozvolu od vlade Grenlanda da uđu na teritoriju.

Drevni Grenlanđani su izgradili prvi kajak

Još jedno popularno prevozno sredstvo je čamac. Tradicionalno plovilo Inuita je kajak, koji su uglavnom koristili lovci, a svaki je napravljen da savršeno pristaje tijelu „kajakaša”. Riječ „kajak“ potiče od grenlandske riječi „kajak“.

Na Grenlandu su svi sportovi ekstremni

Grenland je takođe izazov za sportiste. Ovdje se održava vjerovatno najteža trka na svijetu. Trka Arktičkog kruga je trodnevna trka na 160 kilometara u ekstremnim uslovima. Nuuk maraton, iako se trči u gradu, podjednako je zahtjevan kao i sve ostale trke na Grenlandu – Aasiaat (Maraton ponoćnog sunca), Kangerlussuak (Maraton Arktičkog kruga), Sisimiut, Ilulissat i Kakortok.

Pomenuta staza Arktičkog kruga, koja se proteže od Kangerlussuaka do Sisimiuta, takođe se može prošetati, naravno tokom ljeta. Na trasi je devet skloništa, a za sve ostalo morate sami da se pobrinete.

Šta jesti i piti na Grenlandu?

Tradicionalna grenlandska hrana zasniva se na lovu i ribolovu, tako da su kitovi, foke, riba i morski plodovi, mošusni bikovi i irvasi često na mijeniju. U ovim jelima se uživa i danas, a neka su čak dobila i moderne verzije – tako da možete probati soba hamburger ili tajlandski kari sa kitom. Među aktuelnim inovacijama na Grenlandu, vrijedi pomenuti sve tri zanatske pivare na ovom ostrvu: Godthaab Brighus u Nuuku, Kajak u Narsaku na jugu Grenlanda i Immiak u Ilulissatu.