Dok tražimo jednostavne načine da očuvamo zdravlje kako starimo, rješenje leži upravo u šaci orašastih plodova.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Nova studija otkrila je da konzumiranje pistaća može značajno poboljšati zdravlje očiju i zaštititi vid od štetnog plavog svjetla, koje vremenom može dovesti do oštećenja očiju.

Studija objavljena u Journal of Nutrition pratila je 36 ispitanika starosti od 40 do 70 godina, čija je ishrana imala nizak nivo luteina – moćnog antioksidansa ključnog za zdravlje očiju. Učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe: jedna je svakodnevno konzumirali najmanje 56 grama neslanih pistaća(otprilike 50 do 60 komada), dok je druga nastavila sa uobičajenom ishranom.

Tokom 12 sedmica, istraživači su mjerili gustinu makularnog pigmenta (MPOD) u mrežnjači pomoću metode poznate kao heterohromatska flicker fotometrija. Ovaj pigment djeluje kao prirodne sunčane naočare, štiteći oči od štetnih zraka plavog svijetla.

Značajna zaštita vida

Već nakon šest sedmica, grupa koja je konzumirala pistaće pokazala je mjerljivo poboljšanje u gustini makularnog pigmenta, kao i povećan nivo luteina u krvi. Ova poboljšanja su se zadržala do kraja studije, potvrđujući da pistaći mogu igrati važnu ulogu u zaštiti vida. S druge strane, u drugoj grupi nije zabilježeno nikakvo poboljšanje.

Naši nalazi pokazuju da pistaći nisu samo ukusna i hranjiva užina, već mogu imati i značajne koristi za zdravlje očiju, naročito kod starijih osoba koje su pod većim rizikom od oštećenja vida - izjavila je dr. Tammy Scott, vodeća autorica studije i klinička neuropsihološkinja. Zašto baš pistaćije?

Iako pistaći ne sadrže najviše luteina među namirnicama, njihova prednost leži u prirodnim mastima koje pospješuju apsorpciju ovog antioksidansa. Lutein se najbolje apsorbuje kada se konzumira s mastima – zbog čega su pistacije savršena kombinacija.

Tamno lisnato povrće i avokado takođe sadrže lutein, ali kako bi tijelo iskoristilo njihove prednosti, potrebno ih je kombinovati s izvorima zdravih masti – poput orašastih plodova, sjemenki, maslinovog ulja ili masne ribe poput lososa - objašnjava Michelle Routhenstein, dijetetičarka za preventivnu kardiologiju, koja nije bila uključena u istraživanje.

Pistaći tako predstavljaju jednostavno, praktično i efikasno rješenje – sve u jednom.

Prema preporukama autora studije, oko 56 grama pistaća dnevno je dovoljno da se postignu blagotvorni efekti.

Zašto baš pistaći?

Iako pistaći ne sadrže najviše luteina među namirnicama, njihova prednost leži u prirodnim mastima koje pospješuju apsorpciju ovog antioksidansa. Lutein se najbolje apsorbuje kada se konzumira s mastima – zbog čega su pistaći savršena kombinacija.