Faktori rizika počinju se manifestirati tokom adolescencije, odnosno kada nastupi pubertet, koji uključuje hormonske i fizičke promjene

Foto: Ilustracija/ Pexels

Depresija je tihi poremećaj, koji se uglavnom krije. Odbijanje razgovaranja o ovom stanju znači da ta borba često prolazi nezapaženo. Mentalni problemi nisu ograničeni na tek nekoliko osoba, i mogu se dogoditi svakom od nas u bilo kom dobu našeg života. Prema statistikama, žene duplo podložnije depresiji od muškaraca. Zašto je to tako?

Faktori rizika počinju  tokom adolescencije, odnosno kada nastupi pubertet, koji uključuje hormonalne i fizičke promjne.

Hormonski poremećaji

Drugi hormonski poremećaji koji su takođe povezani s depresijom koja pogađa žene jesu PMS, prije/post partum i menopauza. Postoje takođe i psihofizički faktori koje moramo uzeti u obzir, poput društvenog pritiska zbog kog se od žena očekuje da nose djecu, održavaju kuću i imaju karijeru.

Žene takođe imaju veći rizik od bilo kakvog vrsta  nasilja, što kao rezultat može uzrokovati depresiju. Istraživači su otkrili i da su žene više u dodiru sa svojim emocijama, zbog čega lakše traže pomoć i verbaliziraju svoje probleme. S druge strane, depresija kod muškaraca često prolazi nezapaženo.

Kako depresija pogađa i muškarce i žene?

Postoje razlike u nastupima depresije kod muškaraca i žena. Muškarci eksternaliziraju svoje simptome kroz izlive bijesa, rizično ponašanje, zloupotrebu supstanci i distrakcije. S druge strane, žene se sa svojim emocijama uglavnom bore unutar sebe, zbog čega se češće osjećaju beznadežne.

Depresija često djeluje kao da smo zaglavljeni u nezdravom kolu misli? Kako ga prevazići?

Budite svjesni svojih misli, ne samo svojih emocija. Ljudi koji pate od depresije često imaju mentalnu šemu koja ih navodi da sebe vide u negativnom svjetlu. Zbog toga će biti pristrasni kada se radi o informacijama koje im govore drugačije, odnosno neće prihvatiti nijedan pozitivni komentar od drugih.

Nemojte se zarobiti “sve ili ništa” razmišljanjem, vjerujući da sve mora biti ili savršeno ili nikako, bilo da se radi o vašim poslovnim dostignućima, društvenoj prihvatljivosti ili cijenjenju.

Umjesto toga, čitajte između redova. Mjerite svoj uspjeh ili neuspjeh uz pomoć skale.

Prestanite da se poredite. Iako nam društvena komparizacija koristi u smislu što nas navodi da budemo bolji, ona može biti raspaljena našim osjećajem nesigurnosti i može nas obeshrabiti.

Prihvatite pozitivne varijante termina “šta bi bilo, kad bi bilo”. Depresiju možemo često sami izazvati, ako uvijek pretpostavljamo da će se dogoditi nešto najgore. Kada god pomislite “šta ako ja to ne mogu”, pokušajte da razmišljate pozitivno i zapitajte se šta bi bilo kada biste vi to mogli.

Nagradite i najmanja dostignuća. Primijetite ih i pohvalite sami sebe. Bilo da je u pitanju vježbanje u trajanju od pet minuta ili završavanje kupovine. Na taj način ćete moći sebe da vidite u boljem svjetlu, što će pojačati vašu produktivnost.

Nemojte se plašiti promjene. Depresivna osoba će pojačati svoj negativni način razmišljanja, jer joj je on poznat i siguran. Kako biste se oslobodili toga, morate shvatiti da je promjena ponekad neophodna i pozitivna stvar, koja vam pruža nove prilike. Za početak, promijenite svoje poimanje stvari. Probleme posmatrajte kao izazove, a greške kao prilike za učenje.

Fokusirajte se na ono što imate, umjesto na ono što vam nedostaje ili što ste izgubili. Depresija će nas navesti da se fokusiramo na svoju prošlost i sve ono za čim žalimo. Važno je da podsjetimo same sebe na sve one stvari koje imamo.

Nasmijana depresija

Termin nasmijana depresija je po svemu sudeći u usponu. Može li naizgled srećna osoba biti depresivna?

To je vrlo vjerovatno. Osobe koje su depresivne teško izražavaju svoja osjećanja ili traže pomoć, jer ih je strah da će ih društvo osuđivati ili vidjeti u lošem svjetlu. Oni možda neće ni priznati svoja depresivna osjećanja i na taj način će se boriti s neželjenim emocijama.

Oni će imati snažan osjećaj odgovornosti, kako bi ispunili očekivanja drugih ljudi, vjerujući da ih moraju zadovoljiti, a ne brinuti. Samim tim, oni će nabaciti osmijeh poput fasade, kako bi sakrili svoje interne ranjivosti, što često prolazi nezapaženo sve dok nije prekasno.

Šta nam govori da je jedna osoba depresivna? 

Prvi znak s kojim se uobičajeno susrećemo jeste trenutak u kom se jedna individua povlači u sebe i nema interesovanja za ljude, stvari ili aktivnosti u kojima je nekada uživala. To može biti i pad produktivnosti na poslu, jer im je teško da ustanu iz kreveta i započnu svoj dan.

Oni će možda konstantno imati tužan izraz lica, biti osjetljivi na negativne vijesti ili događaje, kao i pretjerano sretni za pozitivne stvari. Drugi ozbiljni simptomi uključuju znake koji ukazuju na samopovređivanje. Takođe, takve osobe će zapostaviti svoje dobrostanje, a ispoljit će i impulsivno i destruktivno ponašanje.

Ako mislimo da je neko iz našeg okruženja depresivan, šta možemo uraditi?

Slušajte ih i saosjećajte s njihovim borbama. Nemojte umanjivati njihov bol i pretpostavljati da znate kako se osjećaju. Redovno ih kontaktirajte, bez nametanja i nemojte zadržavati svoju distancu, misleći da ih vi možete uznemiriti. Pitajte ih šta im je potrebno, a nemojte im govoriti šta moraju da rade.