Roditelji često traže prve znake inteligencije kod svojih beba, bilo da je to gugutanje, mahanje, osmijehivanje ili prepoznavanje poznatog lica.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Iako su takvi trenuci uglavnom izrazi roditeljske ljubavi i ponosa, novo istraživanje pokazuje da u tome možda ima istine.

Naučnici sa Univerziteta Kolorado u Boulderu došli su do zaključka da se inteligencija odraslih može zaključiti već u djetinjstvu.
 
Na osnovu decenija podataka, otkrili su da se sposobnost osobe da postigne visoke rezultate na kognitivnim testovima može predvidjeti već sa sedam meseci starosti, prenosi Index.hr.
 
Dugoročna studija blizanaca

Studija je obuhvatila 500 porodica sa blizancima, i jednojajčanim i jednojajčanim. Djeca su praćena od sedam meseci do tridesetih godina. Cilj je bio da se razumije kako genetika i okolina utiču na razvoj inteligencije.

Upoređivanjem jednojajčanih blizanaca, koji djele sve svoje gene, i dvojajčanih blizanaca, koji dele oko polovine svojih gena, istraživači su mogli da procene koliko su njihove kognitivne sposobnosti posljedica naslednih faktora, a koliko faktora okoline.
 
Prema riječima dr Danijela Gustavsona, glavnog autora studije, zajedničko okruženje obuhvata sve što okružuje dijete, uključujući dom, komšiluk, školu i društveni kontekst.
 
Rani znaci koji mogu otkriti budući koeficijent inteligencije

U ranim godinama života, posebno pre treće godine, okruženje igra važnu ulogu i može uticati na inteligenciju kasnije u životu.

Rani testovi su obuhvatali merenje dužine vremena koje dijete provodi gledajući novi objekat u poređenju sa poznatim, praćenje pogleda, vokalizacije, raspoloženje i raspon pažnje, a korišćene su i dobro poznate Bejlijeve razvojne skale.
 
Iako su rani testovi predvideli samo mali dio buduće inteligencije, do treće godine sposobnost predviđanja značajno se povećava, a između sedme i šesnaeste godine uticaj genetskih faktora postaje još izraženiji.
 
Inteligencija nije fiksna

Uprkos nasljednoj komponenti, stručnjaci naglašavaju da inteligencija nije fiksna niti nepromenljiva. Djeca mogu napredovati i razvijati se bez obzira na početne rezultate.
 
 Da bi roditelji znali kako najbolje da podrže razvoj svog deteta, psihologinja dr Sara Daglas i pedijatar dr Heder Gosnel podelile su korisne savete:
 
Kako podstaći razvoj inteligencije kod djece?

Obezbijedite svom detetu raznovrsna iskustva. Upoznavanje djeteta sa različitim bojama, teksturama, zvucima i ljudima stimuliše razvoj mozga. Svake nedjelje uvodite nešto novo, to može biti nova igračka, rima ili okruženje.
 
Provodite kvalitetno vreme u zajedničkim aktivnostima. Jedna od najvažnijih stvari za razvoj jezika i kognitivnih sposobnosti je komunikacija. Preporučuje se da djetetu čitate 20 minuta dnevno, da svakodnevno razgovarate sa njim i da se igrate zajedno.
 
 Ograničite vrijeme provedeno ispred ekrana. Dok ne napune 18 mjeseci, preporučuje se potpuno izbegavanje ekrana. Kasnije, kada se uvedu, važno je da sadržaj bude visokog kvaliteta, gledan u društvu roditelja i vremenski ograničen.
 
Roditelji, ne brinite, sve dolazi u svoje vrijeme

Stručnjaci naglašavaju da nije razlog za zabrinutost ako dijete ne pokazuje rane znake „napredovanja“. Neujednačen razvoj je sasvim normalan. Kasni govor ili kratak raspon pažnje nisu znak za uzbunu, većina djece koja kasnije progovore sustignu do četvrte ili sedme godine.
 
Takođe, koeficijent inteligencije nije sve. Ljubaznost, empatija, iskrenost i sposobnost slušanja su podjednako važne osobine koje nisu uključene u testove inteligencije, ali su ključne za kvalitetan život.
 
„Postoje osobine poput ljubaznosti i saosjećanja koje su često važnije za život od kognitivnih sposobnosti“, ističe dr Daglas.