Sunčeva svjetlost sinonim je za energiju, pozitivno raspoloženje i zdravlje, ali za osobe koje pate od solarne urtikarije, ta ista svjetlost može predstavljati ozbiljan problem koji značajno uti;e na svakodnevni život.

Foto: Ilustracija/Pexels

Osip je praćen svrbežom, žarenjem i peckanjem. Ovakva reakcija može trajati, od nekoliko minuta pa do nekoliko sati, što može otežati svakodnevne aktivnosti i život na otvorenom. Iako tačan uzrok nije u potpunosti razjašnjen, vjeruje se da je solarna urtikarija posljedica alergijske reakcije, odnosno da je imunološki posredovana na način da svjetlost uzrokuje oslobađanje histamina iz mastocita u koži što dovodi do pojave simptoma poput svraba, žarenja i oticanja.

"Solarnа urtikarija može se pojaviti kod osoba bilo koje dobi i pola. Iako je rijetka, najčešće se javlja u dobi između 20 i 40 godina života, ali su zabilježeni slučajevi kod djece i starijih osoba do 70 godina. Češće se javlja kod ljudi svjetlije puti", navodi mr. ph. Davorka Kopanja ispred kompanije Hemofarm.

Ključni simptomi i dijagnoza

Simptomi solarne urtikarije su specifični i obično se javljaju nekoliko minuta nakon izlaganja svjetlosti. Pored osipa koji se najčešće pojavljuje u obliku plikova, te peckanja i svraba, koji mogu biti vrlo izraženi i neugodni, rijetko se mogu javiti i prateći simptomi poput glavobolje, mučnine, povraćanja, otežanog disanja i niskog krvnog pritiska, naročito ako su velike površine kože bile izložene svjetlosti.

Plikovi mogu biti jasno ograničeni na mjesta gdje odjeća prestaje prekrivati kožu, ali kod nekih osoba reakcija se može pojaviti čak i na koži zaštićenoj tankom odjećom, jer UV zrake mogu prodrijeti kroz tanku tkaninu.

"Dijagnoza solarne urtikarije postavlja se na temelju pregleda i razgovora s pacijentom. Ključni pokazatelji uključuju osip koji se pojavljuje brzo, u roku od nekoliko minuta nakon izlaganja svjetlu i osip koji se povlači ubrzo nakon prestanka izlaganja, obično u roku od nekoliko sati. Za potvrdu dijagnoze koristi se fototestiranje, gdje se koža testira kontrolisanim UV i vidljivim svjetlom kako bi se izazvala reakcija", navodi Kopanja.

Simptomi počinju nestajati čim se izbjegni direktni dodir sa suncem

Čim pacijent prestane izlagati kožu sunčevoj svjetlosti, osip spontano počinje nestajati u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati. No, iako solarna urtikarija ne ostavlja trajne posljedice na koži, ona može značajno uticati na kvalitet života.

"Zahvaljujući kombinaciji preventivnih mjera i terapije, simptomi se mogu donekle držati pod kontrolom. Zato je važno izbjegavati sunce između 10 i 15 sati, kada je sunčevo zračenje najjače, a na prozore u kući, stanu ili automobilu postaviti zaštitne folije koje blokiraju UV-A i UV-B svjetlost. Čak i kada je dan oblačan, kožu treba štititi, te provoditi više vremena u hladu jer sunčeve zrake prodiru i kroz oblake", savjetuje Kopanja.

U prevenciji solarne urtikarije odjeća igra važnu ulogu u zaštiti kože. Zato je poželjno nositi široke šešire i odjeću gustih tkanina s dugim rukavima. Tanka odjeća često nije dovoljna da zaštiti kožu, jer UV zraci mogu lako prodrijeti kroz tekstil. Zato je, za maksimalnu zaštitu, važno birati garderobu koja pruža adekvatan nivo zaštite.

"Kada se bira krema za sunčanje, potrebno je koristiti onu sa zaštitnim faktorom (SPF) koja pruža širok spektar zaštite, uključujući i vidljivu svjetlost, poput Ladivala. Obične kreme, koje štite samo od UVB I UVA zraka često nisu dovoljno učinkovite kod osoba koji imaju alergiju na vidljivu svjetlost. Poželjno je da takve kreme budu hipoalergijske, bez konzervanasa, boja, mirisa i drugih sastojaka koji bi mogli dodatno iritirati kožu i izazvati alergiju", navodi Kopanja.

Može li se solarna urtikarija izliječiti?

Ovo stanje obično traje godinama, ali kod nekih osoba može se spontano povući. Iako ne postoji trajno liječenje, dostupne terapije i preventivne mjere često mogu uspješno kontrolisati simptome i smanjiti izbijanje nove urtikarije.

"Jedna od terapijskih mjera koja ublažava simptome jeste primjena antihistaminika, lijekova koji blokiraju histamin, i na taj način smanjuju osip, svrbež, crvenilo i otok. Više informacija o antihistaminicima može se pronaći na www.lavrena.ba. Ponekad se koristi i fototerapija, tj. kontrolisano izlaganje UV zračenju u medicinskim uslovima, koja može pomoći u desenzitizaciji kože, ali njeni efekti su obično kratkotrajni i potrebno je ponavljanje terapije. Kod težih oblika urtikarije, ljekari mogu preporučiti druge vrste lijekova", kaže Kopanja.

Osobe sa solarnom urtikarijom često moraju prilagoditi način života kako bi se zaštitile od reakcija preosjetljivosti na sunce. Osim što izbjegavaju direktno izlaganje suncu, preporučuje se redovna kontrola nivoa vitamina D u organizmu, jer smanjeno izlaganje svjetlu može dovesti do njegovog nedostatka. Dodatak vitamina D3 u vidu suplemenata (Eunova D3 sprej, Euonova Duo Protect D3+K2) i prehrana bogata ovom hranjivom tvari (masna riba, jaja, mliječni proizvodi) mogu biti od velike pomoći.

Solarnа urtikarija je rijetko, ali neugodno stanje koje može ometati svakodnevni život. Ipak, uz pravilnu prevenciju i adekvatno liječenje, simptomi se mogu držati pod kontrolom.

"Ako prepoznajete simptome solarne urtikarije kod sebe ili nekoga u vašem okruženju, obavezno se obratite dermatologu kako biste dobili odgovarajuću terapiju i savjete. Važno je znati i da sunce nije ograničenje, te da se, uz adekvatne mjere, može uživati u prirodi i svakodnevnim aktivnostima", zaključuje Kopanja.