Godinama je broj od "10.000 koraka" nosio gotovo mitski status. Vidite ga na svom brojaču koraka, čujete ga u zdravstvenim savjetima, a možda ga čak koristite i kao ličnu referentnu vrijednost.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Međutim, ideja od 10.000 koraka dnevno nije nastala iz egzaktne nauke. Zapravo je nastala iz japanske marketinške kampanje 1960-ih za prodaju pedometara.

Danas su istraživači napokon postavili pitanje koje smo se svi pitali: Trebate li zaista napraviti 10.000 koraka dnevno da biste vidjeli značajne zdravstvene koristi ili bi manji broj koraka i dalje mogao značajno poboljšati vaš mozak, tijelo i produžiti životni vijek?

Ova analiza, koja je jedna od najopsežnijih pregleda do danas, mogla bi okončati ovu raspravu, a nalazi su ohrabrujući nego što biste očekivali.

Umjesto da se fokusiraju na jedno stanje, ova je studija je proučavala kako je ukupan broj koraka dnevno povezan s rizicima za stanja poput demencije, depresije, srčanih bolesti, raka, dijabetesa tipa 2, padova pa čak i prerane smrti.

Učesnici su bili odrasli ljudi različite dobi, zdravstvenog stanja i načina života. Broj koraka mjeren je objektivno uređajima poput akcelerometara i pedometara, što je podatke učinilo pouzdanijima od samoprocjene. Nakon toga, istraživači su promatrali kako je broj koraka povezan sa zdravstvenim ishodima tokom vremena.

Zašto bi 7.000 koraka moglo biti dovoljno

U poređenu  s ljudima koji su u prosjeku napravili 2.000 koraka dnevno, oni koji su napravili 7.000 koraka dnevno imali su 47 posto manji rizik od prerane smrti.

Rizik od demencije smanjio se za 38 posto nakon 7.000 koraka, a iznenađujuće, prelazak na 10.000 koraka nudio je samo skromnih 7 posto više zaštite.

Sa 7.000 koraka, učesnici su takođe imali 25 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i 22 posto manji rizik od depresije. Čak i prelazak s 2.000 na 4.000 koraka, što je relativno malo povećanje, povezan je s 36 posto nižim rizikom od prerane smrti.

Koristi su se nastavile s većim brojem koraka, ali su se za neke ishode počele stagnirati. Na primjer, 12.000 koraka dnevno smanjilo je rizik od dijabetesa za 27 posto, ali većina poboljšanja već je bila vidljiva do trenutka kada su ljudi dosegli 10.000 koraka.

Drugim riječima, istraživanje sugeriše da se ne morate opsesivno fokusirati na peteroznamenkasti broj koraka kako biste zaštitili svoje zdravlje. Otprilike 7.000 koraka dnevno može biti realna i snažna idealna vrijednost za većinu ljudi.

Zašto je svaki korak zaista važan

Jedan od najsnažnijih dijelova ove studije je podsjetnik da su male promjene važne. Ne morate se odjednom transformirati u maratonca. Samo dodavanje kratkih naleta kretanja tokom dana, hodanje tokom telefonskog poziva, izlazak na kafu, dugi krug oko bloka, može se brzo zbrojiti.

Ako trenutno u prosjeku napravite 3.000 koraka, cilj od 5.000 ili 6.000 već značajno pomiče granice. Podaci pokazuju da čak i postupno povećanje može smanjiti rizik od hroničnih bolesti i produžiti životni vijek.