Navike spavanja, naročito one tokom vikenda, mogle bi da budu rani pokazatelj problema sa srcem, ali i da povećaju rizik od moždanog udara.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Nova studija ukazuje na to da promjene u vremenu odlaska na spavanje, poput kasnijeg leganja tokom vikenda, mogu negativno da utiču na zdravlje, piše "Miror".

Istraživači su otkrili da i velika odstupanja u trajanju sna, poput produženog jutarnjeg spavanja ili preskakanja uobičajenog odlaska u krevet, mogu imati štetne posledice.

Istraživanje, koje još nije prošlo naučnu recenziju, biće predstavljeno na naučnim skupovima Američkog udruženja za srce 2026. godine u Čikagu. Analizom podataka iz više od milion noći spavanja zaključeno je da bi održavanje doslednog rasporeda spavanja moglo da bude ključno za zaštitu srca.

Dosledan raspored spavanja štiti srce

Vođa istraživanja, dr Ngujen Min Tuan Viet, neuronaučnik i saradnik Dječje bolnice u Bostonu i Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard, rekao je da redovnost spavanja može da bude važan korak u očuvanju zdravlja.

"Iako se često fokusiramo na to da svake večeri odspavamo punih osam sati, održavanje redovnog rasporeda praktičan je korak koji svako može da preduzme kako bi zaštitio svoje srce i krvne sudove. To znači odlazak u krevet, buđenje i trajanje sna u isto vrijeme, iz noći u noć", objasnio je dr Viet.

Kako je sprovedeno istraživanje?

Naučnici su analizirali podatke o spavanju više od 10.000 odraslih osoba koje su nosile uređaje za praćenje aktivnosti. Podaci su prikupljeni u okviru istraživačkog programa "All of Us" američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Studija je pratila količinu sna, odnosno ukupan broj sati spavanja svake noći, kao i njegov kvalitet, mjereći vrijeme provedeno u laganom, dubokom i REM snu. Takođe je bilježeno koliko su ispitanici bili budni nakon što bi prvi put zaspali.

Istraživači su posmatrali da li su se trajanje sna, vrijeme odlaska u krevet i vrjeme buđenja mijenjali iz noći u noć tokom približno šest mjeseci.

Analizirane su i prirodne sklonosti ispitanika da budu "noćne ptice" ili "ranoranioci", kao i broj završenih ciklusa spavanja tokom svake noći.

Odstupanja mogu da povećaju rizik

Rezultati su pokazali da su promjene u rasporedu spavanja tokom šestomjesečnog perioda povezane sa 20 do 23 odsto većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, uključujući srčani udar, moždani udar i srčanu insuficijenciju.

Svakih 29 minuta povećanja u varijacijama trajanja sna takođe je bilo povezano sa većim rizikom. To uključuje 29 odsto veći rizik od kardiomiopatije, bolesti srčanog mišića zbog koje srce ne može da pumpa dovoljno krvi, kao i 20 odsto veći rizik od srčane insuficijencije.

Sa druge strane, veći broj potpunih ciklusa spavanja svake noći bio je povezan sa 28 odsto manjim rizikom od atrijalne aritmije, čestog oblika nepravilnog srčanog ritma.

Neuobičajeno dug ciklus spavanja bio je povezan sa 55 odsto većim rizikom od srčanog ili moždanog udara.

Vikendi i smjenski rad mogu da budu problem

Dr Viet je objasnio da je neredovnost spavanja često povezana sa vikendima, kada ljudi petkom odlaze kasnije u krevet, ali i sa radom u smjenama.

"To možda nije dobro za zdravlje vašeg srca. Ponekad ne možemo da utičemo na kvalitet sna. Međutim, redovnost, odnosno odlazak u krevet i buđenje u isto vrjeme, nešto je što mnogi ljudi mogu da kontrolišu", poručio je istraživač.

Prosječna starost učesnika istraživanja bila je 53 godine, a približno sedam od deset ispitanika bile su žene.

Na početku istraživanja nijedan učesnik nije imao srčane ili metaboličke bolesti. Njihovo spavanje praćeno je oko šest mjeseci, a zatim su tokom naredne gotovo četiri godine praćeni kako bi se utvrdilo da li su razvili zdravstvene probleme povezane sa srcem.